hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

MORFOLOŠKA VARIJABILNOST LISTOVA CRNE TOPOLE (Populus nigra L.) NA PODRUČJU VOJVODINE, SRBIJA

Dijana Čortan ; University of Belgrade, Faculty of Forestry, Serbia
Bojan Tubić ; Public Enterprise Vojvodinašume, Petrovaradin, Serbia
Mirjana Šijačić-Nikolić ; University of Belgrade, Faculty of Forestry, Serbia
Dragan Borota ; University of Belgrade, Faculty of Forestry, Serbia

Puni tekst: engleski, pdf (366 KB) str. 245-251 preuzimanja: 327* citiraj
APA 6th Edition
Čortan, D., Tubić, B., Šijačić-Nikolić, M. i Borota, D. (2015). VARIABILITY OF BLACK POPLAR (Populus nigra L.) LEAF MORPHOLOGY IN VOJVODINA, SERBIA. Šumarski list, 139 (5-6), 245-251. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/141898
MLA 8th Edition
Čortan, Dijana, et al. "VARIABILITY OF BLACK POPLAR (Populus nigra L.) LEAF MORPHOLOGY IN VOJVODINA, SERBIA." Šumarski list, vol. 139, br. 5-6, 2015, str. 245-251. https://hrcak.srce.hr/141898. Citirano 13.07.2020.
Chicago 17th Edition
Čortan, Dijana, Bojan Tubić, Mirjana Šijačić-Nikolić i Dragan Borota. "VARIABILITY OF BLACK POPLAR (Populus nigra L.) LEAF MORPHOLOGY IN VOJVODINA, SERBIA." Šumarski list 139, br. 5-6 (2015): 245-251. https://hrcak.srce.hr/141898
Harvard
Čortan, D., et al. (2015). 'VARIABILITY OF BLACK POPLAR (Populus nigra L.) LEAF MORPHOLOGY IN VOJVODINA, SERBIA', Šumarski list, 139(5-6), str. 245-251. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/141898 (Datum pristupa: 13.07.2020.)
Vancouver
Čortan D, Tubić B, Šijačić-Nikolić M, Borota D. VARIABILITY OF BLACK POPLAR (Populus nigra L.) LEAF MORPHOLOGY IN VOJVODINA, SERBIA. Šumarski list [Internet]. 2015 [pristupljeno 13.07.2020.];139(5-6):245-251. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/141898
IEEE
D. Čortan, B. Tubić, M. Šijačić-Nikolić i D. Borota, "VARIABILITY OF BLACK POPLAR (Populus nigra L.) LEAF MORPHOLOGY IN VOJVODINA, SERBIA", Šumarski list, vol.139, br. 5-6, str. 245-251, 2015. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/141898. [Citirano: 13.07.2020.]

Sažetak
Crna topola (Populus nigra L.) predstavlja jednu od bitnih pionirskih drvenastih vrsta (Pospiškova et al. 2004) koja je prilagođena specifičnim uvijetima poplavnog područja. Budući da unatrag nekoliko desetljeća čovek intenzivno kontroliše plavna područja, utvrđeno je da prirodna staništa autohtonih ritskih vrsta polako nestaju. Uzevši u obzir nestanak ovih ekosustava, prekomjernu eksploataciju autohtonih topola, introdukciju superiornih hibrida topola i mogućnost introgresija gena kultiviranih topola, crna topola se smatra ugroženom vrstom. Kako bi se mogle primijeniti odgovarajuće metode konzervacije, potrebno je utvrditi postojanje varijabilnosti unutar preostalih prirodnih populacija (Flush et al. 2002). Varijabilnost postojećih prirodnih populacija
crne topole na području Vojvodine je u ovom istraživanju ispitana pomoću niza morfoloških svojstava lista.
Istraživanja unutarpopulacijske i međupopulacijske morfološke varijabilnosti listova crne topole (Populus nigra L.) rađeno je na razini četiri prirodne populacije koje se nalaze u dolinama najvećih rijeka Vojvodine (Dunav, Tisa, Sava – Slika 1). Skupljanje uzoraka obavljeno je metodom slučajnog odabira u tijeku vegetacijskog perioda kada su listovi potpuno razvijeni. Prikupljeni su listovi srednjeg djela grančice dugorasta koje Tucović (1965) ističe kao najvažnije za karakteriziranje pojedinih sistematskih kategorija. Na herbariziranom materijalu analizirano je devet morfometrijskih svojstava (slika 2).
Standardna deskriptivna statistika (prosječna vrijednost, min/max vrijednost, raspon varijacije, standardna devijacija, relativna standardna devijacija), analiza varijance (one way ANOVA), post hoc Tukey HSD test i klaster analiza (metoda najbližeg susjeda, Euklidska udaljenost) su provedeni kako bi se utvrdile razlike na unutarpopulacijskom i međupopulacijskoj razini.
Rezultati analize varijance (tabela 2.) ukazuju na postojanje statistički značajnih razlika između individua u okviru populacija za sva ispitivana morfometrijska svojstva (p<0,000). Dok su rezultati analize varijance provedeni radi utvrđivanja značajnosti razlika između populacija pokazali da za svojstva b, d, f, h i i postoji statistički značajna razlika između populacija. Tukey testom i klaster analizom utvrđeno je da se populacija A najviše ističe, potom slijedi populacija C, dok su populacije B i D najsličnije. Rezultati analiza pokazuju izraženu varijabilnost kada su u pitanju parametri c, e, f i d za koje se smatra da su pod izrazitom genetskom kontrolom, dok parametri b, a i g koji se odlikuju velikom plastičnošću pokazuju manju varijabilnost, što ukazuje na slične stanišne uvjete istraživanih populacija.
Dobijene statističke analize ukazale su da na unutarpopulacijskoj i međupopulacijskoj razini postoji značajna varijabilnost, pri čemu je varijabilnost unutar populacija dosta izraženija od varijabilnosti između populacija. Imajući u vidu da su stanišni uvijeti istraživanih populacija ujednačeni i na osnovi utvrđenih statističkih značajnosti može se zaključiti da su njihove razlike zanemarive, možemo zaključiti da je unutarpopulacijska različitost uzrokovana izrazitom heterogenošću analiziranih genotipova ovih populacija.

Ključne riječi
crna topola; Vojvodina; morfologija lista; unutarpopulacijska i međupopulacijska varijabilnost

Hrčak ID: 141898

URI
https://hrcak.srce.hr/141898

[engleski]

Posjeta: 573 *