Pregledni rad
VIRUS KRPELJNOG ENCEFALITISA: EPIDEMIOLOŠKA I KLINIČKA SLIKA, DIJAGNOSTIKA I PREVENCIJA
TATJANA VILIBIĆ-ČAVLEK
orcid.org/0000-0002-1877-5547
; Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Odjel za virologiju, Zagreb, Hrvatska
LJUBO BARBIĆ
; Sveučilište u Zagrebu, Veterinarski fakultet, Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom, Zagreb, Hrvatska
NENAD PANDAK
; Sveučilište u Osijeku, Medicinski fakultet, Opća bolnica “Dr. Josip Benčević”, Odjel za infektologiju, Slavonski Brod, Hrvatska
IVA PEM-NOVOSEL
; Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Služba za epidemiologiju, Zagreb, Hrvatska
VLADIMIR STEVANOVIĆ
; Sveučilište u Zagrebu, Veterinarski fakultet, Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom, Zagreb, Hrvatska
BERNARD KAIĆ
; Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Služba za epidemiologiju, Zagreb, Hrvatska
GORDANA MLINARIĆ-GALINOVIĆ
; Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Odjel za virologiju, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Virus krpeljnog encefalitisa (KE) je mali, ovijeni virus koji pripada porodici Flaviviridae, rodu Flavivirus, serokompleksu krpeljnog
encefalitisa. Postoje tri podtipa virusa KE: europski, dalekoistočni i sibirski koji se razlikuju po zemljopisnoj rasprostranjenosti, vektoru i kliničkom očitovanju infekcije u ljudi. Bolest je rasprostranjena na širokom području od srednje Europe i Skandinavskog poluotoka do Japana. Virus KE se održava endemski u tzv. prirodnim žarištima gdje obitavaju rezervoari (mali glodavci) i vektori (krpelji roda Ixodes). I. ricinus je vektor europskog podtipa, a I. persulcatus dalokoistočnog i sibirskog podtipa virusa. Virus se u krpeljima prenosi transstadijski i transovarijski pa oni predstavljaju i rezervoare infekcije. Infekcija u ljudi najčešće nastaje nakon uboda zaraženog krpelja, ali je moguća i konzumacijom mlijeka i mliječnih proizvoda od zaraženih životinja. U tipičnom obliku bolest uzrokovana europskim podtipom virusa KE ima bifazičan tijek (50-77 % infi ciranih). Prva je faza obilježena nespecifi čnim simptomima nakon koje slijedi asimptomsko razdoblje nakon čega se u oko 20-30 % oboljelih pojavljuju znaci infekcije središnjeg živčanog sustava (meningitis, encefalitis, mijelitis, radikulitis). Mortalitet iznosi 1-2 %. Dijagnoza se obično potvrđuje serološkim metodama (imunoenzimni test, indirektni imunofl uorescentni test, neutralizacijski test redukcije plakova). U Hrvatskoj je u razdoblju od 1993. do 2013. godine prijavljeno ukupno 777 slučajeva KE. Bolest je endemska u sjeverozapadnim županijama (prosječna incidencija 3,61-6,78/100 000 stanovnika). Većina oboljelih su osobe starije od 20 godina (88 %). Najveći je broj infekcija (73 %) zabilježen u razdoblju od svibnja do srpnja.
Ključne riječi
virus krpeljnog encefalitisa; epidemiologija; klinička slika; dijagnostika; prevencija
Hrčak ID:
142202
URI
Datum izdavanja:
22.7.2015.
Posjeta: 4.771 *