hrcak mascot   Srce   HID

Stručni rad

Pokušaji znanstvenog rada u muzejima : (osobna iskustva)

Snježana Pavičić ; Hrvatski povijesni muzej, Zagreb

Puni tekst: hrvatski, pdf (1 MB) str. 35-39 preuzimanja: 142* citiraj
APA 6th Edition
Pavičić, S. (1998). Pokušaji znanstvenog rada u muzejima : (osobna iskustva). Informatica museologica, 29 (3-4), 35-39. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/143020
MLA 8th Edition
Pavičić, Snježana. "Pokušaji znanstvenog rada u muzejima : (osobna iskustva)." Informatica museologica, vol. 29, br. 3-4, 1998, str. 35-39. https://hrcak.srce.hr/143020. Citirano 21.09.2020.
Chicago 17th Edition
Pavičić, Snježana. "Pokušaji znanstvenog rada u muzejima : (osobna iskustva)." Informatica museologica 29, br. 3-4 (1998): 35-39. https://hrcak.srce.hr/143020
Harvard
Pavičić, S. (1998). 'Pokušaji znanstvenog rada u muzejima : (osobna iskustva)', Informatica museologica, 29(3-4), str. 35-39. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/143020 (Datum pristupa: 21.09.2020.)
Vancouver
Pavičić S. Pokušaji znanstvenog rada u muzejima : (osobna iskustva). Informatica museologica [Internet]. 1998 [pristupljeno 21.09.2020.];29(3-4):35-39. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/143020
IEEE
S. Pavičić, "Pokušaji znanstvenog rada u muzejima : (osobna iskustva)", Informatica museologica, vol.29, br. 3-4, str. 35-39, 1998. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/143020. [Citirano: 21.09.2020.]

Sažetak
Dvije su grupe problema s kojima se kustosi susreću u znanstvenom
radu. U prvu grupu problema spada problem tematskog i
vremenskog diskontinuiteta, problem odnosa temeljnih znanosti i
muzeologije, ideologijskih predrasuda te nepostojanje relevantnog
mentorstva, kao i problem uspostave suradnje s kolegama iz drugih
i sličnih institucija.
U drugu grupu problema spadaju financijske poteškoće, slabašna
potpora za specijalistička usavršavanja, nabava stručne literature, te
nedovoljna financiranja preciznih laboratorijskih analiza materijala
i konzervatorsko-restauratorskih radova usmjerenih više prema
istraživačkim ciljevima.
Prevladavajuće je mišljenje da “muzeji nisu znanstvene ustanove i
nisu znanstveni instituti \ a prioritete su uvijek dobili godišnje i
petogodišnje inventure, revizije, uređenja depoa, izložbe i sl.
Uvijek sam smatrala da je potrebno proširivati znanja o pojedinim
vrstama predmeta zato sam upisala poslijediplomski ispit na temu
političkog plakata, a u ljeto 1991. u već formalno ukinutom
Muzeju revolucije, pripremila sam izlozbu Hrvatski politički plakat
1940. - 1950. Tema je bila vrlo delikatna, a i u delikatnom
povijesnome trenutku, u vremenu transformacije Muzeja revolucije
naroda Hrvatske i njegove integracije u (danas) Hrvatski povijesni
muzej, i umjesto kontinuiranog bavljenja tom tematikom,
“raspoređena sam na mjesto voditelja novoosnovane Sakralne zbirke
Hrvatskog povijesnog muzeja ”, koja je zahtijevala sasvim drukčije
pristupe i interpretacije.
Moji znanstveni pokušaji u dva povijesna muzeja povezani su s tri
znanosti: povijest umjetnosti, povijest i muzeologija. Prve dvije
temeljne znanstvene discipline, a bitni razlikovni nivo muzeologije
je komunikacijski aspekt muzejskog predmeta.
Za vjerodostojan kulturni identitet polazište moze biti jedino
vjerodostojno istražen muzejski fundus i muzejske pojave, jer u
protivnome možemo izmišljati činjenice kako nam padne na
pamet.

Ključne riječi
Znanstveno-istraživački rad; Hrvatski povijesni muzej (Zagreb)

Hrčak ID: 143020

URI
https://hrcak.srce.hr/143020

Posjeta: 266 *