hrcak mascot   Srce   HID

Stručni rad

Sudbina znanstveno-istraživačkog rada u muzeju

Anica Ribičić-Županić ; Muzej Mimara, Zagreb

Puni tekst: hrvatski, pdf (2 MB) str. 55-61 preuzimanja: 203* citiraj
APA 6th Edition
Ribičić-Županić, A. (1998). Sudbina znanstveno-istraživačkog rada u muzeju. Informatica museologica, 29 (3-4), 55-61. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/143024
MLA 8th Edition
Ribičić-Županić, Anica. "Sudbina znanstveno-istraživačkog rada u muzeju." Informatica museologica, vol. 29, br. 3-4, 1998, str. 55-61. https://hrcak.srce.hr/143024. Citirano 21.09.2020.
Chicago 17th Edition
Ribičić-Županić, Anica. "Sudbina znanstveno-istraživačkog rada u muzeju." Informatica museologica 29, br. 3-4 (1998): 55-61. https://hrcak.srce.hr/143024
Harvard
Ribičić-Županić, A. (1998). 'Sudbina znanstveno-istraživačkog rada u muzeju', Informatica museologica, 29(3-4), str. 55-61. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/143024 (Datum pristupa: 21.09.2020.)
Vancouver
Ribičić-Županić A. Sudbina znanstveno-istraživačkog rada u muzeju. Informatica museologica [Internet]. 1998 [pristupljeno 21.09.2020.];29(3-4):55-61. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/143024
IEEE
A. Ribičić-Županić, "Sudbina znanstveno-istraživačkog rada u muzeju", Informatica museologica, vol.29, br. 3-4, str. 55-61, 1998. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/143024. [Citirano: 21.09.2020.]

Sažetak
Posredstvom suvremenih medija, naročito Interneta, omogućen je
protok informacija i dokumentacije o predmetima u mnogim
muzejima.
Ovako lako dostupna virtualna stvarnost, koliko god prihvaćena s
rezervom u tradicionalnoj muzejskoj ustanovi unijela je novu
dinamiku i novu kvalitetu u znanstveno istraživački rad u muzeju.
Lakoća dobivanja informacija krije u sebi zamku povisnosti i
paušalnih ocjena. Spretnom kompilacijom, potkrijepljenom
relevantnom dokumentacijom (sve preuzeto s Interneta) može se
napraviti “atraktivan” katalog.
Zato ne smijemo zaboraviti da se stručna valorizacija izvodi samo
na temelju znanstvenoistraživačkog rada.
Kod preuzimanja zbirke kustos preuzima i obvezu obrade zbirke i
pojedinih predmeta. Za taj posao je nužna tijesna suradnja na
istitucionalnoj razini između Sveučilišta i Muzeja. Nedvojbeno,
muzej je u svom djelovanju višeslojan, a znanstveni rad je u njemu
konstanta.
Iako živimo u vremenu koje priznaje samo brze rezultate, a
nagrađuje samostalna ostvarenja i pronalaske, na Zbirci orijentalnih
sagova koju sam preuzela 1987. (76 sagova) na obradu i čuvanje,
radila sam godinu dana s prof. Mirom Kovačiček - Ovčačik,
restauratoricom za tekstil i s Antom Grgićem, kolekcionarom,
antikvarom i vrsnim poznavateljem orijentalnih sagova.
Za proučavanje orijentalnih sagova Beč je jedno od značajnijih
središta.
Bečka i Mimarina zbirka sagova nastajale su istovremeno i na istim
izvorima što se moglo zaključiti tek pomnim istraživanjem na
izdvojenim primjercima i u depou.
Bez ovih sagova bilo bi nemoguće govoriti o povijesti saga,
rasprostranjenosti radionica, uzorcima i razvoju stila. Stoga nije
slučajno da su neki od najvećih slikara renesanse sagu dali središnje
mjesto u svojim djelima. Europa je ovom poklonu s orijenta
podarila velika imena svojih majstora. Doba renesanse posebno je
sklono orijentalnom sagu, stoga ne ćudi da grupa anatolskih sagova
Ushak dobiva naziv Lotto po talijanskom slikaru Lorenzu Lottu.
Isti ovaj tip saga ovjekovječio je i njemački slikar Hans Holbein po
kome i danas nazivamo oktogonalni tip medaljona s klasičnog
ushak saga.
Mimarina zbirka posjeduje 76 sagova, među njima i dobro očuvani
molitveni sag tipa hatčli-buhara s početka 19. stoljeća, nekoliko
anatolskih sagova iz različitih radionica, dva saga tipa kiz-Gordes,
a neki sagovi iz bećke zbirke gotovo su identični sagovima
Mimarine zbirke po kvaliteti, kompoziciji, uzorku, boji i tehnici
izrade i vremenu postanka.
Cilj boravka u M A K U (Museum fu r Angewandete Kunst) u
Beću je bio pronalaženje komparativnog materijala za zbirku
sagova Mimara. Kriteriji za valorizaciju i atribuciju pojedinih
predmeta su istovjetni. Posebno je bilo zanimljivo pratiti
potvrđivanje, dopunjavanje i promjene atribucija tijekom tri
generacije kustosa.

Ključne riječi
Znanstveno-istraživački rad; Zbirka, orijentalni sagovi; Muzej Mimara (Zagreb)

Hrčak ID: 143024

URI
https://hrcak.srce.hr/143024

Posjeta: 357 *