Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.17234/OA.37.8
U POTRAZI ZA VEZAMA IZMEĐU SOLUNA I ZADRA U KASNOJ ANTICI
Ana Mišković
orcid.org/0000-0002-7054-6469
; Odjel za povijest umjetnosti Sveučilište u Zadru Ob. P. Krešimira IV. HR-23000 Zadar
Sažetak
U radu se potkrepljuje spoznaja o povezanosti dvaju kasnoantičkih središta, Soluna i Zadra. Veze među gradovima uočene su još prije dvadesetak godina u sličnim arhitektonskim formama ranokršćanskih bazilika, posebno u rastvaranju bočnih zidova prozorskim otvorima poliforama. Nedavno je uočena i još jedna sličnost u konstrukciji građevina iz istog vremena, a radi se o ključnom ambijentu kršćanske religije – o krstionici. Naime, zadarska se krstionica u arhitektonskom obliku pokazala kao umanjena verzija solunske krstionice. U tlocrtu su obje šesterokutne izvana, a šesterolisne iznutra i rastvorene su trima vratima. Različite su po dimenzijama – solunska krstionica je monumentalna građevina, dvostruko veća od zadarske. Srodnost krstionici u Solunu u literaturi je pronađena u konstantinopolskim centralnim građevinama – auditoriju palače Antiochos koji u 6. st. postaje crkva Sv. Eufemije i tzv. Hagiasmi S. Iohannes. Na taj način se refleks istočnih sakralnih građevina preko Soluna odrazio i na episkopalni kompleks u Zadru, s čim i specifično oblikovanje ranokršćanskih građevina u Zadru postaje jasnije.
Ključne riječi
krstionica; rano kršćanstvo; biskup; Solun; Zadar; vikarijat; šesterostrana
Hrčak ID:
143537
URI
Datum izdavanja:
18.8.2015.
Posjeta: 2.020 *