Pregledni rad
https://doi.org/10.17234/OA.37.9
KATEDRALA SV. TRIPUNA U KOTORU I BENEDIKTINSKA CRKVA SV. MIHOVILA NA PREVLACI KOD TIVTA – PRIMJEDBE UZ PORIJEKLO OBLIKA I DATIRANJE
Marinko Tomasović
orcid.org/0000-0003-4148-4470
; Gradski Muzej Makarska Obala kralja Tomislava 17/1 HR-21300 Makarska
Sažetak
U radu se razmatraju primjedbe o izvoru trobrodnog i troapsidalnog rješenja romaničke katedrale sv. Tripuna u Kotoru (1124.-1166.) i postave kupole u njezinom središtu. Mogućnost njezinih lombardijskih svojstava, izraženih ponajprije u nacrtu dvotravejnih jedinica pobočnih brodova preko alternacije nosača, ostvarenih posrednim prijenosom preko crkava u srednjotalijanskom jadranskom zaleđu, ovdje se ponovo sagledava u pogledu nereferiranja ranijeg tumačenja prilikom novijeg osvrta na ovaj problem. Isto vrijedi i po pitanju tumačenja uzora za postavu dvaju pročelnih zvonika, izvorom u matičnoj crkvi benediktinskog reda na Monte Cassinu. Rješenje začelja benediktinske crkve sv. Mihovila na Prevlaci kod Tivta, također u Boki kotorskoj, u postavi polukružnih apsida od kojih su bočne zatvorene ravnim zidom, ostvareno je kod znamenite crkve Cluny II u drugoj polovini 10. st. U slučaju crkve na Prevlaci takvo oponašanje ukazuje na dosljednost, s obzirom da sličan upliv na apeninske gradnje 11. st. nije rezultirao identičnim rješenjem. Trobrodni i troapsidalni tip na dubrovačkom okružju uzeo se kao prethodnica istorodne pojave uzduž istočnog Jadrana, u ozračju početnog razvoja ranoromaničkog stila prve polovine 11. st. Analogna zamisao trobrodnosti i istog broja apsida, premda manje uniformirana, ostvarena je približno u isto vrijeme i kod benediktinske crkve sv. Mihovila na Prevlaci.
Ključne riječi
Apulijska arhitektura; rješenje katedrale sv. Tripuna; romanička arhitektura Apeninskog poluotoka; benediktinci; crkva sv. Mihovila na Prevlaci; trobrodno i troapsidalno rješenje; Cluny II
Hrčak ID:
143538
URI
Datum izdavanja:
18.8.2015.
Posjeta: 2.299 *