Pregledni rad
PRIMJENA EUROPSKOG UHIDBENOG NALOGA U REPUBLICI HRVATSKOJ - OČEKIVANJA I STVARNOST
Josip Čule
Danka Hržina
Sažetak
Europski uhidbeni nalog defi nira se kao nalog nadležnog pravosudnog tijela države članice za uhićenje i predaju osobe koja se zatekne u drugoj državi članici radi kaznenog progona ili izvršenja zatvorske kazne ili mjere koja uključuje oduzimanje slobode. Taj je nalog zamijenio postupak izručenja između država članica postupkom predaje tražene osobe između pravosudnih tijela zasnovanim na načelu uzajamnog priznanja.
Promjenom Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj
76/10) stvorena je ustavna osnova za donošenje Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije (Narodne novine broj 91/10, 81/13, 124/13) kojim je u hrvatsko zakonodavstvo implementirala Okvirna odluka Vijeća Europske unije od 13. lipnja 2002. o europskom uhidbenom nalogu i postupku predaje između država članica (2002/584/JHA). Stupanjem na snagu tog Zakona 1. srpnja 2013. domaća pravosudna tijela, a posebno državno odvjetništvo koje je preuzelo aktivnu ulogu u predmetima pravosudne suradnje, suočila su se s novim oblicima pravosudne suradnje zasnovanim na načelu uzajamnog priznanja, načelu učinkovitosti i načelu uzajamnog povjerenja. Kako bi praktičarima olakšali primjenu europskog uhidbenog naloga,
autori u ovom radu analiziraju navedeni oblik pravosudne suradnje
koristeći se komparativnom i povijesnom metodom, kao i praksom
Suda Europske unije i Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Ključne riječi
Europski uhidbeni nalog; Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije
Hrčak ID:
143547
URI
Datum izdavanja:
30.11.2013.
Posjeta: 1.427 *