Medica Jadertina, Vol. 45 No. 1-2, 2015.
Stručni rad
Propisivanje antibiotika za akutne respiratorne infekcije djece predškolske dobi u obiteljskoj medicini
Marina Bašek
orcid.org/0000-0002-6659-4089
; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (studentica 6. godine Studija medicine)
Stanislava Stojanović-Špehar
; Škola narodnoga zdravlja "Andrija Štampar", Katedra obiteljske medicine, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Specijalistička ordinacija obiteljske medicine
Maša Davidović
; Dom zdravlja Zagreb Zapad, Zagreb
Sažetak
Vodeće bolesti u djece predškolske dobi u Hrvatskoj su bolesti respiratornog sustava (oko 35%), kao i razlog za neopravdano propisivanje antibiotika.
Cilj: procijeniti opterećenost ordinacija obiteljske medicine (OOM) tijekom zimskih mjeseci zbog akutnih respiratornih infekata (ARI) djece predškolske dobi, te istražiti povezanost propisivanja antibiotika sa sociodemografskim pokazateljima, zdravstvenim stanjem i zdravstvenim navikama djece, te karakteristikama konzultacije.
Ispitanici i metoda:. Prospektivno istraživanje provedeno je u tri OOM, u Zagrebu kroz tri zimska mjeseca od 01. 12. 2013. - 28. 02. 2014. Obuhvaćeno je 265 djece predškolske dobi. Podaci su prikupljeni iz e-medicinskih kartona u upitnik sastavljen za ovo istraživanje.
Rezultati: 105 (39,6%) djece tijekom zimskih mjeseci je posjetilo svoga liječnika zbog 146 slučajeva ARI. Antibiotik je dobilo njih 27 (25,7%). Propisivanje antibiotika je bilo statistički značajno više kod djece: starijih roditelja (pmajki = 0,002, počevi = 0,05), onih koji imaju kronične bolesti (p = 0,03), te onih koji češće posjećuju liječnika obiteljske medicine (LOM) (p < 0,001). U 21/28 antibiotik je propisao LOM i to prilikom prve posjete. Najviše antibiotika je ropisano u ponedjeljak, djeci između 5-6 godina koja su toga dana kasnije došla. Antibiotik je češće propisivan djeci s višim vrijednostima CRP-a (p = 0,017) i leukocita (p = 0,043). Najčešće dijagnoze za propisivanje antibiotika su bile: u 9/28 slučajeva nesupurativna upala srednjega uha (H65), u 8/28 akutni tonzilitis (J03), te u 4 slučaja podjednako zbog akutnog sinusitisa (J01) i akutnog bronhitisa (J20). Najčešće su propisivani penicilinski antibiotici (21/28). Logistička regresija je povezala propisivanje antibiotika s većim brojem djece u obitelji, djecom koja pohađaju vrtić, te s djecom za koje roditelji smatraju da su osjetljivija.
Zaključak: Rezultat ovoga istraživanja o učestalosti propisivanja antibiotika za ARI djece predškolske dobi sukladan je rezultatima istraživanja provedenih u zemljama s niskom stopom propisivanja antibiotika. Bolja edukacija liječnika i izrada smjernica koje bi im pomogle u procesu odlučivanja o propisivanju antibiotika može unaprijediti primjerenost propisivanja, kao i senzibilizaciju javnosti.
Ključne riječi
djeca predškolske dobi, obiteljska medicina; propisivanje antibiotika; ARI
Hrčak ID:
143629
URI
Datum izdavanja:
17.8.2015.
Posjeta: 1.677 *