hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Juraj Križanić i njegove ideje o ortografiji latiničkog i ćiriličkog alfabeta

T. Eekman

Puni tekst: francuski, pdf (36 MB) str. 60-94 preuzimanja: 219* citiraj
APA 6th Edition
Eekman, T. (1967). Juraj Križanić et ses idées sur l'ortographe des alphabets latin et cyrillique. Slovo, (17), 60-94. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/13890
MLA 8th Edition
Eekman, T.. "Juraj Križanić et ses idées sur l'ortographe des alphabets latin et cyrillique." Slovo, vol. , br. 17, 1967, str. 60-94. https://hrcak.srce.hr/13890. Citirano 14.12.2019.
Chicago 17th Edition
Eekman, T.. "Juraj Križanić et ses idées sur l'ortographe des alphabets latin et cyrillique." Slovo , br. 17 (1967): 60-94. https://hrcak.srce.hr/13890
Harvard
Eekman, T. (1967). 'Juraj Križanić et ses idées sur l'ortographe des alphabets latin et cyrillique', Slovo, (17), str. 60-94. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/13890 (Datum pristupa: 14.12.2019.)
Vancouver
Eekman T. Juraj Križanić et ses idées sur l'ortographe des alphabets latin et cyrillique. Slovo [Internet]. 1967 [pristupljeno 14.12.2019.];(17):60-94. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/13890
IEEE
T. Eekman, "Juraj Križanić et ses idées sur l'ortographe des alphabets latin et cyrillique", Slovo, vol., br. 17, str. 60-94, 1967. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/13890. [Citirano: 14.12.2019.]

Sažetak
Juraj Križanić i njegove ideje o ortografiji latiničkog i ćiriličkog alfabeta
Od mladosti se Juraj Križanić vrlo zanimao za jezična pitanja te je želio svoj jezik obogatiti neologizmima. Poslije je ljubav prema jeziku spojio s idejom vjerske misije u Rusiji, uvjeren u jedinstvo (prije svega jezično) svih Slavena. U svim njegovim planovima lingvistička obrazloženja i argumenti imali su veliku ulogu.
Sasvim u početku svoga drugog boravka u Rusiji Križanić piše Objasnjenje izvodno o pismě slověnskom (45 str.), a nakon nekoliko godina opširnije djelo Gramatično izjazanje ob ruskom jeziku (256 str.), koje nije samo kritička i normativna, nego i komparativna gramatika tadašnjeg književnog ruskog i drugih slavenskih jezika. U ovom radovima raspravlja između ostalog i o pravopisu slavenskog jezika, i latinicom i ćirilicom.
Autor tog članka istražuje Križanićev pravopisni sustav kako ga je primjenjivao u svojim radovima, od prvog sačuvanog djela (četiri elogije u zborniku A. Kirchera 1652. godine) do religioznh rasprava i pisama iz ruskog razdoblja. Vidimo da je imao najviše poteškoća s izražavanjem fonema i, i, j i mekim suglasnicima, i da je bio dosta nedosljedan u pisanju ovih i drugih fonema. Njegovo Putno opisanje, napisano poslije dolaska u Rusiju, pokazuje ortografski sustav koji se znatno razlikuje od prvih pjesama; u Politici on opet preinačuje taj sustav. Tako je i u uporabi ćirilice izmjenjivao svoj pravops. Ali je nesumnjivo Križanić imao neke nove i originalne ideje (kao, na primjer, uvođenje slova j u ćirilicu i ukinuće tvrdog znaka) koje je vatreno branio, često u polemici s M. Smotrickim, s poljskom i crkvenoslavnesom ortografijom. U tome je pokazivao ponekad preveliku vatrenost i jednostranost, njegove ideje nisu uvijek bile dovoljno osnovane. Želio je da ćirilska azbuka bude, kao neka vrsta ideografskog pisma, upotrebljiva za sve slavenske jezike, iako ni u tomu nije bio dosljedan. Nažalost, kako njegovi radovi nisu tiskani, bili su nepoznati do kraja 19. i početka 20. stoljeća.

Hrčak ID: 13890

URI
https://hrcak.srce.hr/13890

[francuski]

Posjeta: 796 *