Stručni rad
Strossmayerov projekt obnove Ćirilometodske baštine
Milica Lukić
; Filozofki fakultet Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Sažetak
Josip Juraj Strossmayer (1815.–1905.), đakovački i srijemski biskup, političar i mecena, svojim je dolaskom na biskupsku stolicu Đakovačke i Srijemske biskupije 1849/50. označio novo razdoblje u borbi za uspostavu ćirilometodske baštine na području cijeloga hrvatskoga nacionalnog prostora, a posebice svoje matične biskupije. Uspjeh Strossmayerovih zalaganja na području ćirilometodijane očituje se u ćirilometodskim okružnicama, onima koje se bave isključivo ćirilometodskom problematikom i onima u kojima se ćirilometodski sadržaji samo uzgredno spominju (stalna mjesta koja se odnose na: tumačenje života i rada Slavenskih apostola, poticanje jedinstva Crkava i slavenskih naroda, ponovnu uspostavu crkvenoslavenskoga jezika u liturgiji i njegovo proširenje na cijeli južnoslavenski prostor), i bogatoj korespondenciji s brojnim suvremenicima, posebice s Franjom Račkim (prepiskom koja se odvijala od 1860. pa sve do smrti Račkoga, 1894. godine, a koja broji više od tisuću pisama znanstvenoj javnosti dostupnih od prvih desetljeća XX. stoljeća u izdanju povjesnika Ferde Šišića), vrhbosanskim nadbiskupom Josipom Stadlerom (prepiska od 1881. do 1902. ne donosi ćirilometodsku građu u količini kakva je zastupljena u prepisci između Strossmayera i Račkog, ali je njezina dimenzija nezaobilazna), splitskim nadbiskupom Markom Kalogjerom, bečkim nuncijem Serafinom Vannutellijem, Dragutinom Antunom Parčićem, crnogorskim knezom Nikolom I. Petrovićem Njegošem, njegovim kancelarom Jovanom Sundečićem te brojnim drugima.
Ključne riječi
Josip Juraj Strossmayer; ćirilometodska baština; ćirilometodske okružnice; korespondencija; Franjo Rački; Josip Stadler; Dragutin Antun Parčić; papa Lav XIII.; enciklika Grande Munus; sveslavensko hodočašće
Hrčak ID:
144974
URI
Datum izdavanja:
25.4.2014.
Posjeta: 1.592 *