hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

USTAVNOPRAVNI OKVIR ZA UREĐENJE PRAVA NACIONALNIH MANJINA U PRIJEDLOGU (ŠESTIH) PROMJENA USTAVA REPUBLIKE HRVATSKE

Mato Arlović ; Ustavni sud Republike Hrvatske

Puni tekst: hrvatski, pdf (354 KB) str. 43-76 preuzimanja: 499* citiraj
APA 6th Edition
Arlović, M. (2015). USTAVNOPRAVNI OKVIR ZA UREĐENJE PRAVA NACIONALNIH MANJINA U PRIJEDLOGU (ŠESTIH) PROMJENA USTAVA REPUBLIKE HRVATSKE. Pravni vjesnik, 31 (2), 43-76. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/147829
MLA 8th Edition
Arlović, Mato. "USTAVNOPRAVNI OKVIR ZA UREĐENJE PRAVA NACIONALNIH MANJINA U PRIJEDLOGU (ŠESTIH) PROMJENA USTAVA REPUBLIKE HRVATSKE." Pravni vjesnik, vol. 31, br. 2, 2015, str. 43-76. https://hrcak.srce.hr/147829. Citirano 05.03.2021.
Chicago 17th Edition
Arlović, Mato. "USTAVNOPRAVNI OKVIR ZA UREĐENJE PRAVA NACIONALNIH MANJINA U PRIJEDLOGU (ŠESTIH) PROMJENA USTAVA REPUBLIKE HRVATSKE." Pravni vjesnik 31, br. 2 (2015): 43-76. https://hrcak.srce.hr/147829
Harvard
Arlović, M. (2015). 'USTAVNOPRAVNI OKVIR ZA UREĐENJE PRAVA NACIONALNIH MANJINA U PRIJEDLOGU (ŠESTIH) PROMJENA USTAVA REPUBLIKE HRVATSKE', Pravni vjesnik, 31(2), str. 43-76. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/147829 (Datum pristupa: 05.03.2021.)
Vancouver
Arlović M. USTAVNOPRAVNI OKVIR ZA UREĐENJE PRAVA NACIONALNIH MANJINA U PRIJEDLOGU (ŠESTIH) PROMJENA USTAVA REPUBLIKE HRVATSKE. Pravni vjesnik [Internet]. 2015 [pristupljeno 05.03.2021.];31(2):43-76. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/147829
IEEE
M. Arlović, "USTAVNOPRAVNI OKVIR ZA UREĐENJE PRAVA NACIONALNIH MANJINA U PRIJEDLOGU (ŠESTIH) PROMJENA USTAVA REPUBLIKE HRVATSKE", Pravni vjesnik, vol.31, br. 2, str. 43-76, 2015. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/147829. [Citirano: 05.03.2021.]

Sažetak
Prava i slobode nacionalnih manjina i njihovih pripadnika kao sastavni dio ljudskih prava i temeljnih sloboda jedan su od najizazovnijih segmenata društvenih odnosa za pravno uređivanje, teorijsko osmišljavanje i sistematiziranje te za zaštitu i njihovo ostvarivanje u društvenoj i državnoj zajednici. Unatoč svem svojem značaju o njima postoji na svim ovim razinama popriličnog nesuglasja, ili, još točnije rečeno, znatan broj pitanja oko kojih se vode rasprave i traže ujednačena, općeprihvatljiva rješenja kako na teorijskom tako i na normativno-pravnom (zakonodavnom) planu. Za ilustraciju dostatno je naznačiti da u svijetu ne postoji suglasnost čak ni oko definicije pojma nacionalne manjine, kao ni oko toga pripadaju li prava i slobode nacionalnih manjina samo njihovim članovima pojedincima ili/i nacionalnoj manjini kao kolektivitetu. Unatoč tome, prije svega zbog njihova značaja i uloge u uspostavljanju stabilnosti i sigurnosti u društvu te kao faktoru povezivanja naroda i država, širenje između njih i unutar njih dijaloga, razumijevanja tolerancije i stalnog jačanja instrumenata za rješavanje svih društvenih (pa i međudržavnih) napetosti, uključivo i otvorenih sukoba na demokratskim osnovama, primjenom načela i vrednota, pravednosti, sloboda, jednakosti i ravnopravnosti uz poštovanje i zaštitu njihovih prava i sloboda kao ljudskih prava i temeljnih sloboda na najboljim iskustvima države, vladavine prava, poštovanje i primjena ustava, ona su predmet pravnog uređenja nadnacionalnog i nacionalnog prava. Dakako, u okvirima nacionalnog normama ustavnog prava za uređenje njihova ustavnopravnog okvira, ako sam ustavnopravni poredak kao svoj dio unutrašnjeg prava to nije preuzeo iz nadnacionalnog prava (kao što je to u Hrvatskoj), a zakonskog za uređivanje i razradu sadržaja ostvarivanja i zaštite prava i slobode nacionalnih manjina i njihovih pripadnika.

Republika Hrvatska je početkom ovog stoljeća (od 2000. do 2002. g.) prije svega na temelju svoga Ustava, Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina, okončala i zaokružila dugogodišnji (od početka svoga osamostaljenja i samostalnosti) rad na pravnom uređenju ovih pitanja. Za pravnu regulaciju prava i sloboda nacionalnih manjina i njihovih pripadnika zbog obuhvata i sadržaja Republika Hrvatska je od mnogih članica EU-a, i ne samo njih, dobila otvorena priznanja da je to učinila na najvišoj razini u Europi, pa dakle i u svijetu, uz podstrek i potporu za njihovo ostvarivanje i zaštitu u realnom društvenom životu. Tim više, što su i ova pitanja bila jedna od točaka napetosti, pa i izgovora, za pobunu srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj i opravdanje za provođenje velikosrpskih aspiracija prema Republici Hrvatskoj, pa i primjenom oružane agresije.

Uz ostalo i ta pitanja su uzrokom osjetljivosti svake ozbiljnije intervencije u pravno uređivanje i zaštitu prava i sloboda nacionalnih manjina i njihovih pripadnika, a osobito onih koja zadiru u promjenu ustavno-pravnog pristupa ovim pitanjima te na temelju ustavnog uređenja uspostavljene konstitucionalizacije države i društvene zajednice s jedne strane, a s druge uspostavljenog hijerarhijskog sustava hrvatskog ustavnopravnog poretka.

Šesti “Prijedlog promjene Ustava Republike Hrvatske“, upravo to čini i k tome smjera. On mijenjajući ustavno-pravnu prirodu pravnih propisa (ustavnog zakona i zakona) kojim se uređuju prava i slobode nacionalnih manjina i njihovih pripadnika izdižući ih iz ranga organskih zakona na razinu ustavnih normi i ustavnopravnih akata ne samo što mijenja hijerarhijsku strukturu hrvatskog ustavno-pravnog poretka, nego istodobno stvara (ako se prihvati i donese) ustavnu osnovu kojom se prihvaća građansko načelo kao konstitueus hrvatskog društva mijenja u etničko načelo, stvaranjem ustavnopravne osnove za uspostavu drukčijih odnosa između etničke većine i etničkih manjine prema načelu podjele “mi i vi“ itd.

O tim pitanjima raspravlja se u ovom radu na temelju kritičke analize predloženih (šestih promjena) Ustava Republike Hrvatske. Ukazuje se na probleme i posljedice koje bi usvajanjem predloženih promjena glede uređivanja prava i sloboda nacionalnih manjina mogle proizaći. U konačnici dolazi se do stajališta da bi ove promjene Ustava bile retrogradne u odnosu na njegova važeća rješenja s jedne, a s druge strane da bi za ustavno-pravni poredak i realni život bile štetne i s neprihvatljivim posljedicama.

Ključne riječi
promjena Ustava; uređenje prava nacionalnih manjina; Ustav; ustavni zakon; norme ustavne snage; ljudska prava i temeljne slobode; prava i slobode nacionalnih manjina i njihovih pripadnika; konstitucionalizam; vladavina prava; ustavna država; ustavno-pravni poredak; hijerarhijska struktura; ustavnopravni sustav itd

Hrčak ID: 147829

URI
https://hrcak.srce.hr/147829

[engleski] [njemački]

Posjeta: 930 *