Izvorni znanstveni članak
Vinova loza - simbol euharistije na podnim mozaicima istočnog Jadrana
Jagoda Meder
; Ministarstvo kulture RH, Uprava za zaštitu kulturne baštine
Sažetak
Simbolička uloga vina u katoličkoj religiji nalazi svoj vrhunac u svetkovini euharistije u kojoj se krv i vino nerazdvojno povezuju. Vrhunac simbolike vina ostvaren je u Kristovim riječima na Posljednjoj večeri na kojoj se euharistija institucionalizira. Na planu teološke alegorije vinova loza, tj. vino simbolizira krv Spasitelja. Funeralna kršćanska umjetnost kroz sliku vinograda aludira na puninu rajskih dobara. Preuzimajući antičke poganske motive i sadržaje, likove, helenističke personifi kacije, ranokršćanska umjetnost podvrgava ih »novom čitanju«. Oni dobivaju novu ideološku interpretaciju i time se uklapaju u kršćansku simboliku. Grožđe i tijesak, mali razigrani putti, antičke genre scene bukoličkog ugođaja pretvaraju se u simboličku sliku u vezi s ulogom vina u Evanđelju. Vinova loza, jedan od najživljih biblijskih simbola označava odnos između Boga i njegova naroda. U apsidama ranokršćanskih crkava, u prostoru oltara funkcionalnog središta liturgije, tijekom 5. i 6. stoljeća pojavljuju se vaze iz kojih se na obje strane simetrično rasprostiru vitice vinove loze (Trier, Membrey, Aquileia, Beligna, Grado, Ravenna, Orleansville, Nikopolis, Lesbos, Kabr-Hiram, te brojne bazilike Jordana). Istu pojavu možemo pratiti i na mozaicima Istočnog Jadrana, na primjerima ranokršćanskih bazilika u Poreču, Vrsaru, Muntajani, Betiki, Zadru, Starom Gradu na Hvaru, konsignatoriju u Saloni.
Ključne riječi
rano kršćanstvo; mozaik; euharistija; vaza; vinova loza
Hrčak ID:
147950
URI
Datum izdavanja:
15.12.2007.
Posjeta: 1.708 *