hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

O književnoj povijesti nekih crkvenoslavenskih kodeksa s Atosa u Austrijskoj nacionalnoj biblioteci

Gerhard Birkfellner

Puni tekst: njemački, pdf (14 MB) str. 241-254 preuzimanja: 246* citiraj
APA 6th Edition
Birkfellner, G. (1976). Zur Literaturgeschichte einiger kirchenslavischer Codices vom Berge Athos in der Österreichischen Nationalbibliothek. Slovo, (25-26), 241-254. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/14219
MLA 8th Edition
Birkfellner, Gerhard. "Zur Literaturgeschichte einiger kirchenslavischer Codices vom Berge Athos in der Österreichischen Nationalbibliothek." Slovo, vol. , br. 25-26, 1976, str. 241-254. https://hrcak.srce.hr/14219. Citirano 27.01.2020.
Chicago 17th Edition
Birkfellner, Gerhard. "Zur Literaturgeschichte einiger kirchenslavischer Codices vom Berge Athos in der Österreichischen Nationalbibliothek." Slovo , br. 25-26 (1976): 241-254. https://hrcak.srce.hr/14219
Harvard
Birkfellner, G. (1976). 'Zur Literaturgeschichte einiger kirchenslavischer Codices vom Berge Athos in der Österreichischen Nationalbibliothek', Slovo, (25-26), str. 241-254. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/14219 (Datum pristupa: 27.01.2020.)
Vancouver
Birkfellner G. Zur Literaturgeschichte einiger kirchenslavischer Codices vom Berge Athos in der Österreichischen Nationalbibliothek. Slovo [Internet]. 1976 [pristupljeno 27.01.2020.];(25-26):241-254. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/14219
IEEE
G. Birkfellner, "Zur Literaturgeschichte einiger kirchenslavischer Codices vom Berge Athos in der Österreichischen Nationalbibliothek", Slovo, vol., br. 25-26, str. 241-254, 1976. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/14219. [Citirano: 27.01.2020.]

Sažetak
O književnoj povijesti nekih crkvenoslavenskih kodeksa s Atosa u Austrijskoj nacionalnoj biblioteci
Među dvanaest rukopisa s Atosa (iz Zografskog manastira i Hilandara) koje je Kopitar 1827. kupio za C. i k. dvorsku biblioteku, nalaze se neki koji dobro karakteriziraju literarne interese i duhovni horizont slavenskog monaštva na Atosu. To su osobito Cod. slav. Vind. 12 (Pandekti Antioha iz Mar Sabe), Cod. slav. Vind. 14 (spisi ps. Dionizija Areopagite, koji su prema podacima Isaije, prevodioca na crkvenoslavenski, prevedeni 1371. g.; predgovor prevodioca je tiskan u F. v. Miklošiča, Chrestomathia palaeoslovenica, Wien 1861, str. 40-44) i Cod. slav. 34 (Apologije kršćanstva protiv islama i govori protiv židova Ivana VI Kantakuzena). Svi ti tekstovi stoje u ruskoj vezi s hesihastičkom teorijom i praksom koja je procvala nakon završetka antipalamitičke konfrontacije u 14. i 15. stoljeću. Konačno Cos. slav. Vind. 28 ("Glavyznik" mitropolita Pahomija) je prava enciklopedija asketsko-mističke literature florilegija patrističkog i postpatrističkog vremena: raspored i izbor njegovih tekstova pokazuje da se radi o ranom prethodniku Filokalije (Dobrotoljubie), centralnog dijela hesihastičke obnove u 18. stoljeću koje je u prijevodu Pajsija Veličkovskog na crkevnoslavenski (i zatim u ruskim izdanjima) imalo postati od izvanrednog duhovnopovijesnog značenja za istočnoslavenski prostor kroz čitavo 19. stoljeće.

Hrčak ID: 14219

URI
https://hrcak.srce.hr/14219

[njemački]

Posjeta: 432 *