hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

O datiranju glagoljskih službi u čast sv. Ćirila i Metodija

Vojtěch Tkadlčík

Puni tekst: češki, pdf (2 MB) str. 85-128 preuzimanja: 242* citiraj
APA 6th Edition
Tkadlčík, V. (1977). K datování hlaholských služeb o sv. Cyrilu a Metoději. Slovo, (27), 85-128. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/14262
MLA 8th Edition
Tkadlčík, Vojtěch. "K datování hlaholských služeb o sv. Cyrilu a Metoději." Slovo, vol. , br. 27, 1977, str. 85-128. https://hrcak.srce.hr/14262. Citirano 29.01.2020.
Chicago 17th Edition
Tkadlčík, Vojtěch. "K datování hlaholských služeb o sv. Cyrilu a Metoději." Slovo , br. 27 (1977): 85-128. https://hrcak.srce.hr/14262
Harvard
Tkadlčík, V. (1977). 'K datování hlaholských služeb o sv. Cyrilu a Metoději', Slovo, (27), str. 85-128. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/14262 (Datum pristupa: 29.01.2020.)
Vancouver
Tkadlčík V. K datování hlaholských služeb o sv. Cyrilu a Metoději. Slovo [Internet]. 1977 [pristupljeno 29.01.2020.];(27):85-128. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/14262
IEEE
V. Tkadlčík, "K datování hlaholských služeb o sv. Cyrilu a Metoději", Slovo, vol., br. 27, str. 85-128, 1977. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/14262. [Citirano: 29.01.2020.]

Sažetak
O datiranju glagoljskih službi u čast sv. Ćirila i Metodija
1. Glagoljske su službe u čast sv. Ćirila i Metodija doprle do nas u jedanaest rukopisnih i tiskanih brevijara. Njihov postanak Berčić stavlja u 9. st., zatim Voronov, Snopek i Ohijenko u 14. st., Lavrov i češki slavisti u 10. ili 11. st. U posljednje vrijeme F. Graus vraća se ponovno na 14. st.
2. Autor najprije pobija mišljenje što ga je iznio Berčić, da se vrijeme postanka službi može zaključiti iz staroslavenskih spomenika upotrijebljenih u službama (Žitije Konstantinovo, Pohvalno slovo u čast sv. Ćirila). I u 14. stoljeću mogli su glagoljašima biti pristupačni stariji tekstovi.
3. U Češkoj je u 10. st. ispjevan liturgijski kanon u čast sv. Većeslava, a u 11. st. napisani su Praški glagoljski fragmenti. Ti spomenici sadrže dijelove liturgijskih službi po bizantskom obredu. Iz toga se vidi da se bizantski obred održao u Češkoj u kanonskih časovima i u 10. i u 11. st. Čini se stoga nemogućim da bi u isto vrijeme bila sastavljena i upotrebljavana služba u čast sv. Ćirila i Metodija po rimskom obredu.
4. Tzv. bohemizmi koji se susreću u službama sv. Ćirila i Metodija mogu se tumačiti vezom s praškim samostanom Emausom, što ga je Karlo IV. podigao za hrvatske redovnike. Ljubljanska služba ima osim toga kapitule na časovima iz Sap 10,17-20 i evanđeosko čitanje u 3. nokturnu iz Mt 10,37(-42), po čemu se pretpostavlja da su se u misi upotrebljavale iste perikope. U emauskom su se samostanu upotrebljavale doista iste perikope u misi, kako potvrđuje Reimski evanđelistar. Stoga su se i u službi časova na istome mjestu morale upotrebljavati iste perikope. Emauska služba bila je slična Ljubljanskoj, ali ne ista, jer se u emauskom samostanu morao upotrebljavati monastički benediktinski oficij, a Ljubljanski pripada rimskom obredu franjevačkog tipa 13. st. Franjevačke su i Novljanska i druge službe u čast sv. Ćirila i Metodija. Zajedničko podrijetlo emauske službe s jedne strane ne može se pobijati. Treba istražiti da li je emauska monastička služba u Hrvatskoj prilagođena rimskom franevačkom tipu, ili su hrvatske franjevačke službe prilagođenne emauskom monastičkom tipu.
5. Kod Hrvata se slavio spomen sv. Ćirila i Metodija, ali kao jednostavan blagdan. Svečana je služba u Hrvatskoj u to doba suvišna, i nije bilo nikakava razloga da se takva služba ondje stvara. U emauskom je samostanu takva služba bila potrebna, jer se svečano slavio blagdan sv. Ćirila i Metodija, zaštitinika češkog kraljevstva i samog samostana. Trebalo je dakle da hrvatski redovnici u emauskom samostanu stvore novu, svečanu službu; to se i dogodilo, kao što svjedoče česti bohemizi. Emauska je služba zatim prenesena u Hrvatsku i ondje na različite načine prilagođena franjevačkom tipu, prema mjesnim okolnostima.
6. Filološki se dokazi tim zaključcima nimalo ne protive, već ih dapače potkrepljuju. Velik dio riječi (ukupno 44), na koje su se filolozi prije pozivali da bi dokazali postanak iz 10. ili 11. st., susreće se i u glagoljskom dijelu Reimskog evanđelistara koji je napisan u emauskom samostanu 1395. Među njima su i tzv. araizmi: AKI, ČAĚTI, ETER, LĚKI, MAŠNI, OBĚNČATI, PRĚISPODNI, PROPETI, RAČITI, RĚSNI, RĚSNOTA, UŽIKAM VAČETI, ZAKONNIK. I neki gramatički oblici mogu se tumačiti prema tom evanđelistaru. Navodi se i 55 riječi iz službi, koje se obično upotrebljavaju u glagoljskim spomenicima 14. st. ili iz novijeg doba.
7. Među tzv. bohemizmima ističu se oni koji slijede ili oponašaju staročeški biblijski prijevod: HRAM, NASLĚDOVATI, POČITI, POČIVATI, PORUČATI, a pripadaju drugoj polovici 14. st., kada je nastajao staročeški biblijski prijevod. I u službama se na nekoliko mjesta spominje češka zemlja, češki narodi, dapače i dolazak sv. Ćirila i njegova brata u Češku. Tim otvorenim pohvalama izražava se zahvalnost emauskih redovnika koji su od češkog kralja najdobrohotnije primljeni i podržani.
8. Bilo je u Češkoj i takvih koji su teško podnosili slavenske redovnike (magistar Klaret i njegovi drugovi). Emauski su se redovnici uspješno branili i trudili se da i samoga Klareta predobiju za sebe. Kao sredstvom obrane služili su se i ćirilometodskom službom. Ne treba se stoga čuditi što emauska služba sadržava u sebi oblik apologije.
Osnutak praškog samostana Emausa smatrao se kao "canonizatio aequipollens" Ćirila i Metodija, jer je izvršen uz pristanak pape Klementa VI. Sv. Ćiril i Metodije postali su ne samo zaštitnicima emauskog samostana nego ih je Karlo IV. proglasio zaštitinicima čitava češkog kraljevstva. Tada je dopušteno njihovo liturgijsko štovanje, a njihov je blagdan uzdignut na najviši liturgijski stupanj kao zapovijedani blagdan. U to doba nastala je u emauskom samostanu prva svečana slavenska služba u čast tih svetaca prema benediktinskom monastičkom tipu. Ta je služba zatim donesena u Hrvatsku i na različite načine prilagođena i skraćena prema franjevačkom tipu. To se moglo dogoditi sedamdesetih godina 14. st.

Hrčak ID: 14262

URI
https://hrcak.srce.hr/14262

[latinski] [češki]

Posjeta: 811 *