Ars Adriatica, No. 5, 2015.
Prethodno priopćenje
O urbanizmu Osora nakon 1450. godine
Tea Sušanj Protić
; Ministarstvo kulture Republike Hrvatske - Konzervatorski odjel u Rijeci
Sažetak
Obnova jadranskih gradova pod mletačkom vlašću obuhvatila je sva centralna urbana naselja na Kvarnerskim otocima. Osor, antička metropola Cresko-lošinjske otočne skupine, u tom se razdoblju radikalno smanjuje. Općeprihvaćeno je da u drugoj polovici 15. stoljeća započinje značajniji razvoj Cresa i propadanje Osora. Osim nove renesansne osorske katedrale, druga se kasnogotička i renesansna graditeljska ostvarenja nisu podrobnije razmatrala, što zbog skromne očuvanosti, što zbog duboko ukorijenjena stava da je razdoblje od 15. stoljeća nadalje samo epilog velebne osorske povijesti. Tako je izostala i osnovna analiza gradogradnje pa je Osor i dalje slabo poznat kao povijesna urbana cjelina.
Uzroci propadanja Osora dobro su poznati. Bolesti su radikalno smanjile broj stanovnika, a grad je razoren ratom tijekom 14. stoljeća. Promjenom u načinu navigacije, s priobalne na navigaciju otvorenim morem, Osor je izgubio stratešku važnost na plovnom putu Jadranom. Preseljenje kneza u Cres, koje se često ističe kao jedan od ključnih trenutaka u povijesti (propadanja) Osora i datira u 1450. godinu, čini se nije bilo toliko sudbonosno koliko samo opadanje broja stanovnika i gubitak pomorsko-trgovačkog značaja. Činom preseljenja stvara se specifična dvojnost vlasti i formira se bimunicipalna kneževina, a zahvaljujući snažnoj tradiciji koja je igrala važnu ulogu u venecijanskoj upravi, Osor je zadržao prestiž koji je stekao još kao romanski grad, raspolažući velikim teritorijem.
Sredina 15. stoljeća u Osoru je bila obilježena radovima održavanja, popravaka i izgradnje. Uz glavnu gradsku ulicu još se u 14. stoljeću gradi gotička kapela Sv. Gaudencija, a na mjestu rimske kurije u prvoj polovici 15. stoljeća gradi se gradska vijećnica. Do sada se uglavnom smatralo da je razlog izgradnji nove katedrale prethodno presijecanje grada, odnosno da je sredinom 15. stoljeća najprije izgrađen obrambeni pojas smanjena obujma, čime je stara katedrala ostala izvan grada, a tek potom se pristupilo izgradnji nove. Ipak, odluka o smanjenju grada donijeta je tek u posljednjoj trećini 15. stoljeća kada su temelji nove katedrale bili već postavljeni. Sukladno tomu, planovi koji se kroje u drugoj polovici 15. stoljeća bili su šireg opsega, a donose se u vrijeme biskupa Antuna Palčića, porijeklom Pažanina, koji u to doba svjedoči izgradnji novoga grada Paga.
Dekret iz 1581. godine govori o gradnji zidova oko Cresa i Osora. Novi prsten fortifikacija Cresa gradio se tijekom cijelog 16. stoljeća, pa je vjerojatna realizacija izgradnje osorskog poprečnog zida paralelno s izgradnjom novog prstena fortifikacija u Cresu, tijekom 16. stoljeća. Podizanje novog zida nije bio ambiciozan graditeljski i obrambeni poduhvat, već je jednostavno obujmljeno preoblikovano središte grada. Novi je zid tek posljedica reorganizacije grada, a njegova je prostorna dispozicija proizašla iz pozicija zatečenih obrambenih građevina koje su jednostavno iskorištene i spojene u novi potez bedema.
Krajem 15. stoljeća osorski trg u cijelosti je formiran, okružen najvažnijim javnim i sakralnim građevinama. Na jugoistočnom uglu smještena je gradska vijećnica. Nova katedrala zatvorila je trg s južne strane. Na zapadnoj strani trg cijelom duljinom zatvara velik kompleks biskupske palače. Usko i dugačko istočno krilo, smješteno na trgu, čini tek poveznicu između dvaju dominantnih krila kompleksa. Ipak, to je najšire pročelje građevine, urbanističko rješenje zatvaranja trga sa zapadne strane, izvedeno u skladu s usitnjenim urbanizmom Osora. Sjeveroistočni ugao kompleksa ukrašen je tročetvrtinskim stupićem lisnatog kapitela. Svojevrstan pandan ugaonom stupiću na biskupskoj palači tročetvrtinski je stupić na značajnije pregrađenoj građevini koja zatvara trg na suprotnoj strani. U tom se detalju također čita namjera stvaranja urbanističke cjeline. Sjeverna strana trga nije očuvana u izvornom obliku. U tom dijelu grada bile su smještene sakralne građevine koje se obnavljaju sredinom 15. stoljeća. U današnje skromne katnice sekundarno su ugrađeni redom gotički elementi, što upućuje na zaključak da je na toj strani trga bila zastupljena gotička arhitektura.
Slijedom analize arhitekture uokolo osorskog trga, zaključujemo da je trg postupno oblikovan te da se katedrala na njegov južni dio smješta kao jedna od posljednjih građevina. Čvrsta stilskog koncepta nema jer su građevine dijelom gotičke, dijelom renesansne. To ne umanjuje značaj urbanističkog poduhvata jer se, uostalom, biskupska palača i katedrala grade istodobno, za istog naručitelja i od istih majstora, prva u gotičkom, a druga u renesansnom stilu. Iz navedenih razloga smatram da vrijednost osorskog trga ne treba tražiti u stilskom jedinstvu, već u skladnim prostornim odnosima, promišljanju graditeljskih elemenata, podređivanju arhitekture javnom prostoru te postignutoj ravnoteži zatečenih i novoizgrađenih građevina. Dobro je poznato da je krajem 15. stoljeća sasvim uobičajeno korištenje tradicionalnih gotičkih dekorativnih shema uz usvajanje renesansnog izraza pa je stilska neujednačenost arhitekture na osorskom trgu u duhu vremena. Preoblikovanje gradskog središta potrajalo je cijelo stoljeće, a grad se održava i u sljedećem razdoblju. Sukladno arhivskim izvorima, krajem 15. stoljeća gradi se i fontik, ali njegov izgled i položaj za sada nisu poznati.
Usprkos značajnim naporima i velikim poduhvatima izgradnje javne i sakralne arhitekture, nije se smanjilo iseljavanje radnog stanovništva pa se Osor postupno pretvarao u svojevrsno povremeno obitavalište plemstva i svećenstva; grad crkve i aristokracije. Danas je Osor naselje rahlije izgradnje. Naslijeđe srednjovjekovne gradogradnje može se primijetiti još samo u nizu građevina koje obrubljuju glavnu ulicu. Građevine su zgusnute i organizirane oko zajedničkih dvorišta, što je karakteristično rješenje srednjovjekovnog urbanizma na otoku. Najistaknutija je građevina gradski palazzetto stare osorske plemićke obitelji Draža. Kuća obitelji Draža, smještajem i odnosom prema okolnim skromnijim građevinama, sugerira naslijeđen srednjovjekovni urbanistički koncept gradskih blokova guste izgradnje organiziranih oko jedne dominantne vlastelinske građevine.
Ostale patricijske kuće u Osoru stoje izolirano, u odnosu naspram zelenih površina. Velike zelene površine prostori su nestalih kuća i čitavih insula antičkoga i srednjovjekovnog Osora na kojima se, nakon kasnoga srednjeg vijeka, više ne gradi, već se površine pretvaraju u vrtove na način da se obodni zidovi kuća uredno preslaguju i postaju ogradni zidovi zelenih površina, a površine se nasipavaju slojem zemlje koji je ustanovljen u arheološkim sondama. Osim po velikim vrtovima i dvorištima, Osor prepoznajemo kao svojevrstan prostor ladanja creskog plemstva i u latinskim natpisima na pročeljima, a posebno zahvaljujući podacima o plemićkim obiteljima koje imaju posjede u obama otočkim gradovima, Cresu i Osoru, nakon formiranja bimunicipalne kneževine u 15. stoljeću.
Tako Osor krajem 15. i tijekom 16. stoljeća poprima specifične odlike. Značaj komunalnog središta i sjedišta biskupije odražava se na prostoru gradskog trga oblikovana u duhu renesansne reprezentativnosti, sukladno planskim preoblikovanjima gradova pod mletačkom upravom. Naslijeđe srednjovjekovnog urbanizma zadržava se uz glavnu gradsku ulicu i vidljivo je u zgusnutoj izgradnji oko zajedničkih dvorišta s dominantnim vlastelinskim građevinama, dok veliki vrtovi i spomenute povijesne okolnosti ukazuju na ladanjski karakter mjesta.
Dekadencija Osora i mala aria (loš zrak) najčešće su spominjane odlike naselja za razdoblje od 15. stoljeća nadalje. Ipak, još 1771. godine, Alberto Fortis opisuje Osor kao jedini grad na otoku koji baštini naslijeđe plemenite prošlosti. Povrh opisanih elemenata još su brojni ulomci gotičke i renesansne arhitektonske plastike ugrađeni u kasnije skromnije građevine. Ti fragmenti ugrađeni su na jednak način kao i antički ili ranosrednjovjekovni ulomci te podjednako zastupljeni, svjedočeći na taj način o još jednom nestalu značajnu povijesnom sloju grada.
Ključne riječi
Osor; urbanizam; 15. i 16. stoljeće; osorski trg; biskupska palača; stambena arhitektura
Hrčak ID:
149674
URI
Datum izdavanja:
18.12.2015.
Posjeta: 3.249 *