hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Prilog revalorizaciji baštine, obnovi i razvoju Bukovice

Đuro Š. Medić

Puni tekst: hrvatski, pdf (623 KB) str. 415-435 preuzimanja: 1.054* citiraj
APA 6th Edition
Medić, Đ.Š. (2014). Prilog revalorizaciji baštine, obnovi i razvoju Bukovice. Godišnjak Titius, 6-7 (6-7), 415-435. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/149719
MLA 8th Edition
Medić, Đuro Š.. "Prilog revalorizaciji baštine, obnovi i razvoju Bukovice." Godišnjak Titius, vol. 6-7, br. 6-7, 2014, str. 415-435. https://hrcak.srce.hr/149719. Citirano 21.09.2020.
Chicago 17th Edition
Medić, Đuro Š.. "Prilog revalorizaciji baštine, obnovi i razvoju Bukovice." Godišnjak Titius 6-7, br. 6-7 (2014): 415-435. https://hrcak.srce.hr/149719
Harvard
Medić, Đ.Š. (2014). 'Prilog revalorizaciji baštine, obnovi i razvoju Bukovice', Godišnjak Titius, 6-7(6-7), str. 415-435. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/149719 (Datum pristupa: 21.09.2020.)
Vancouver
Medić ĐŠ. Prilog revalorizaciji baštine, obnovi i razvoju Bukovice. Godišnjak Titius [Internet]. 2014 [pristupljeno 21.09.2020.];6-7(6-7):415-435. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/149719
IEEE
Đ.Š. Medić, "Prilog revalorizaciji baštine, obnovi i razvoju Bukovice", Godišnjak Titius, vol.6-7, br. 6-7, str. 415-435, 2014. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/149719. [Citirano: 21.09.2020.]

Sažetak
U ovom radu Bukovica se opisuje kao geografski prostor i mikroregija
odnosno dio Dalmatinske zagore između Karinskog mora (zaljeva) na zapadu, Velebita i Like na sjeveru, rijeke Krke na istoku i Ravnih kotara na jugu. Prostor Bukovice poznat je po kraškom reljefu, velikim podvelebitskim brdima, kamenu i kućama građenim od kamena i pokrivenih kamenim pločama, oskudnom
obradivom zemljištu, važnim povijesnim zbivanjima, mnogim arheološkim lokalitetima i važnim geostrateškim točkama, kao što su gradovi Obrovac i Knin te prijevoj Plančenik između Bribirskih Mostina, Ostrovice i Đevrsaka. U društveno-političkom
životu Bukovica je poznata po suradnji, toleranciji i koegzistenciji,
ali i po velikim sukobima naroda, najčešće zbog pogrešnih politika, ekonomskih interesa ili radi očuvanja nacionalnih i religijskih identiteta. Jednako tako i po tome što je vjekovima bila, i do danas ostala, nerazvijen kraj. U vrijeme rata 1991. – 1995., a posebno na njegovu završetku, tj. nakon bijega i masovnog egzodusa srpskoga civilnog stanovništva u vrijeme Oluje iz 1995. godine, Bukovica je doživjela ekonomski i demografski slom i postala polupust
kraj. Na njezinom je prostoru nekoliko općina, odnosno jedinica lokalne samouprave – gradovi Obrovac, Knin, Benkovac i Skradin te općine Jasenice, Ervenik i Kistanje. Unatoč naporima lokalnih vlasti u Obrovcu, Kninu, Benkovcu, Erveniku i Kistanjama, koje obnavljaju ili grade objekte infrastrukture (vodovodnu mrežu, ceste, škole, poduzetničke zone, itd.), Bukovica kao cjelina još nema pokreta-
ča reindustrijalizacije i demografske obnove. Obnova i ubrzani razvoj Bukovice ne mogu se ostvariti pomoću sada dominantne
neoliberalne politike koja zapostavlja uravnoteženi razvoj regija te istovremeno državna poduzeća, banke i domaće resurse rasprodaje ili daje u koncesiju domaćim ili stranim kapitalistima. Drugačiji odnos prema regionalnoj politici, prema srpskom pitanju u RH te prema Bukovici i sličnim regijama, politička je pretpostavka izrade plana reindustrijalizacije i demografske obnove Bukovice
i Hrvatske u cjelini. U tekstu se predlaže i zagovara izrada nove koncepcije i novog programa demografskog i industrijskog razvoja Bukovice u okviru (kao dio) reindustrijalizacije i demografske obnove cijele Hrvatske. Nova koncepcija i plan razvoja Bukovice mogu i trebaju biti urađeni na razini suradnje gradskih, općinskih i županijskih vlasti, s jedne, te središnje državne vlasti, s druge strane. Pri tome poduzetništvo i privredne aktivnosti u poljoprivredi
i turizmu ove mikroregije treba povezivati s razvojem velikih gradova, prije svega Zadra, Biograda i Šibenika, kojima je Bukovica prirodno zaleđe i prostor za moguću proizvodnju ekološki čiste hrane i razvoj seoskog turizma.

Ključne riječi
Bukovica; obnova privrede; reindustrijalizacija; demografska obnova; Srbi u Hrvatskoj

Hrčak ID: 149719

URI
https://hrcak.srce.hr/149719

Posjeta: 1.207 *