hrcak mascot   Srce   HID

Prethodno priopćenje

Tradicijsko graditeljstvo u Dalmaciji

Zdravko Živković

Puni tekst: hrvatski, pdf (5 MB) str. 487-497 preuzimanja: 1.045* citiraj
APA 6th Edition
Živković, Z. (2014). Tradicijsko graditeljstvo u Dalmaciji. Godišnjak Titius, 6-7 (6-7), 487-497. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/149723
MLA 8th Edition
Živković, Zdravko. "Tradicijsko graditeljstvo u Dalmaciji." Godišnjak Titius, vol. 6-7, br. 6-7, 2014, str. 487-497. https://hrcak.srce.hr/149723. Citirano 25.09.2020.
Chicago 17th Edition
Živković, Zdravko. "Tradicijsko graditeljstvo u Dalmaciji." Godišnjak Titius 6-7, br. 6-7 (2014): 487-497. https://hrcak.srce.hr/149723
Harvard
Živković, Z. (2014). 'Tradicijsko graditeljstvo u Dalmaciji', Godišnjak Titius, 6-7(6-7), str. 487-497. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/149723 (Datum pristupa: 25.09.2020.)
Vancouver
Živković Z. Tradicijsko graditeljstvo u Dalmaciji. Godišnjak Titius [Internet]. 2014 [pristupljeno 25.09.2020.];6-7(6-7):487-497. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/149723
IEEE
Z. Živković, "Tradicijsko graditeljstvo u Dalmaciji", Godišnjak Titius, vol.6-7, br. 6-7, str. 487-497, 2014. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/149723. [Citirano: 25.09.2020.]

Sažetak
Dalmacija je bogata tradicijskim graditeljstvom kako po sačuvanosti,
tako i po raznolikosti. Relativna se sačuvanost može zahvaliti prvenstveno kamenu kao osnovnom gradbenom materijalu, a raznolikost geologiji tla, kulturnim utjecajima itd. Posebnost tradicijskoga graditeljstva Bukovice i Ravnih kotara čine nalazišta
pločastoga kamena (benkovački kamen). Priobalje i otoci bili su pod utjecajem jadranskoga kulturnoga kruga dok je zaleđe bilo pod utjecajem i jadranskoga i dinarskoga. Relativan mir na otocima omogućavao je i normalan (miran) razvitak dok je zaleđe bilo nemirno područje (ratovi s Turcima). U najnovije doba (II.
pol. 20. st.) razvitkom turizma, tradicijska baština na priobalju i otocima značajno je devastirana dok je u zaleđu sačuvanija (doduše i zbog depopulizacija područja). Stjecajem različitih okolnosti ruralni prostor pa tako i ruralna baština u posljednjih 60-ak godina bili su zapušteni i od društva i od struke. Toliko da su i sami seljaci,
dakle baštinici te kulture, bili posramljeni zbog te iste baštine kao nečega zaostaloga i nazadnoga. Ta se svijest tek posljednjih desetak godina počela mijenjati. I to je presudna činjenica. Ljudi shvaćaju da je tradicijska baština potencijal. Stare seoske kuće pa i ansambli uređuju se kako za bavljenje seoskim turizmom tako i za
život. U toj obnovi u stručnom smislu ima dobih, ali i loših zahvata. U ovome trenutku to je najvažnija stvar kada je u pitanju tradicijsko graditeljstvo.

Ključne riječi
Bukovica; Ravni kotari; ruralni prostor; ruralna baština; tradicijsko graditeljstvo

Hrčak ID: 149723

URI
https://hrcak.srce.hr/149723

Posjeta: 1.219 *