Natura Croatica, Vol. 24 No. 2, 2015.
Stručni rad
https://doi.org/10.20302/NC.2015.24.25
Novi lokaliteti endemičnih vrsta Aquilegia kitaibelii Schott i Cardaminopsis croatica (Schott, Nyman et Kotschy) Jáv. u Hrvatskoj
Dario Kremer
; Faculty of Pharmacy and Biochemistry, University of Zagreb, Schrottova 39, HR -10000 Zagreb, Croatia
Gordan Lukač
; Public Institution “Paklenica National Park“, F. Tuđmana 14A, HR-23244 Starigrad Paklenica, Croatia
Ana Brkljačić
; Public Institution “Velebit Nature Park”, Kaniža Gospićka 4b, HR-53000 Gospić, Croatia
Joso Brajković
; Croatian Chamber of Commerce, Chamber of Commerce Otočac, Kralja Zvonimira 16, HR-53220 Otočac
Krešimir Čulinović
; Public institution “Plitvice Lakes National Park”, Scientific Research Center “Dr. Ivo Pevalek”, HR-53231 Plitvička jezera, Croatia
Marko Randić
; Public Institution “Priroda”, Grivica 4, HR-51000 Rijeka, Croatia
Sažetak
U radu su navedeni novi, do sada neobjavljeni lokaliteti dviju endemičnih i floristički zanimljivih vrsta rasprostranjenih na području sjeverozapadnih Dinarida u Hrvatskoj. Obje vrste su u nas i zakonom strogo zaštićene. Jedna od njih je Kitaibelov pakujac (Aquilegia kitaibelii Schott) koji je kao rijetka, endemična vrsta uvrštena na popis NATURA 2000 vrsta. Nova nalazišta Kitaibelova pakujca zabilježena su na širem području planinske skupine planine Obruč te na srednjem i južnom Velebitu, dok su novi lokaliteti hrvatske gušarke (Cardaminopsis croatica (Schott, Nyman et Kotschy) Jáv.) utvrđeni na području srednjeg Velebita i na padinama brežuljaka regije Gacke. Obje vrste na većini novih nalazišta rastu u pukotinama stijena zajedno s drugim petrofilnim vrstama, a Kitaibelov pakujac zabilježili smo i na točilima. Za hrvatsku gušarku posebno su zanimljiva nalazišta u regiji Gackoj, gdje raste na termofilnim stijenama različitih ekspozicija, u okruženju mješavine termofilnih submediteranskih vrsta i nekih brdskih vrsta bukovo-jelovih šuma. Uz Premužićevu stazu na srednjem Velebitu C. croatica se također pojavljuje u termofilnim zajednicama šumskih stijena. Opaženo je i da, osim stijena, hrvatska gušarka nastanjuje i sekundarna, antropogena staništa, kao što su rubovi šumskih cesta, što ukazuje na ekološku plastičnost ove endemične vrste.
Ključne riječi
Aquilegia kitaibelii; Cardaminopsis croatica; endemične vrste; NATURA 2000 vrste; Dinarske planine
Hrčak ID:
149889
URI
Datum izdavanja:
31.12.2015.
Posjeta: 1.822 *