Poljoprivreda, Vol. 21 No. 2, 2015.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.18047/poljo.21.2.3
REZULTATI U PROIZVODNJI ŠEĆERNE REPE U ZAVISNOSTI OD IZBORA HIBRIDA I BROJA TRETIRANJA FUNGICIDA
Andrija Kristek
; Sveučilište J.J. Strossmayer u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Kralja Petra Svačića 1d, 31000 Osijek, Hrvatska
Suzana Kristek
; Sveučilište J.J. Strossmayer u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Kralja Petra Svačića 1d, 31000 Osijek, Hrvatska
Ivana Varga
; Sveučilište J.J. Strossmayer u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Kralja Petra Svačića 1d, 31000 Osijek, Hrvatska
Zrinka Drmić
; Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Istraživanje proizvodnih vrijednosti 10 hibrida šećerne repe obavljeno je na tlu tipa černozem u istočnoj Hrvatskoj (lokacija Tovarnik), bez i uz primjenu fungicida protiv pjegavosti lišća, koje prouzročuje gljiva Cercospora beticola Sacc. jedan i tri puta. Istraživanja su provedena tijekom 2013. i 2014.. Hibridi uključeni u pokuse deklarirani su kao tolerantni prema gljivi C. beticola i vlasništvo tri su selekcijske kuće koje plasiraju sjeme šećerne repe u Republici Hrvatskoj. Godine istraživanja bile su tople i vlažne, sa srednjim mjesečnim temperaturama zraka i količinom oborina iznad višegodišnjega prosjeka. Druge godine istraživanja, zbog veće količine oborina u srpnju i kolovozu te, vjerojatno, gubitka učinkovitosti strobilurina, kao i nedovoljnog učinka ciprokonazola, oštećenje i propadanje lišća od C. beticola bilo je značajno veće. U 2013. godini, uz tri tretiranja fungicidima, ocjena zaraženosti lišća, u prosjeku za sve hibride, bila je 1,0, a 2014. 4,5. Dobiveni rezultati pokazuju veliku ovisnost prinosa i kvalitete korijena, u prvome redu od očuvanosti Usta kroz vegetaciju (broja tretiranja), a zatim i od hibrida. Zbog oštećenja lišća, na varijantama gdje nije vršeno tretiranje fungicidima, u odnosu na varijante s tri tretiranja, prinos korijena smanjen je prosječno za 9,79 tha1 (10,03%), sadržaj šećera 0,69% (rel. 4,89%) i prinos šećera za 2,04 t ha1 (17,04%). Tri tretiranja u odnosu na jedno povećala su prinos korijena za 4,88 t ha1 (5,26%), sadržaj šećera 0,52% i prinos šećera za 0,991 ha1 (9,01%). Štete zbog izostavljene primjene fungicida bile su vrlo značajne kod svih ispitivanih hibrida pa je višekratna primjena fungicida u borbi protiv C. beticola obvezna mjera u proizvodnji šećerne repe na tome području. Prinos korijena, u prosjeku za sve varijante primjene fungicida, značajno veći od drugih hibrida u istraživanju, ostvario je hibrid Jadranka. Po sadržaju šećera najkvalitetniji su hibridi bili Sandor Marianka i Kundera. Po prinosu čistoga šećera značajno bolji od drugih bio je hibrid Jadranka.
Ključne riječi
šećerna repa; hibrid; Cercospora beticola Sacc.; fungicidi; prinos; kvaliteta korijena
Hrčak ID:
150604
URI
Datum izdavanja:
18.12.2015.
Posjeta: 1.041 *