hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Tiskana glagoljska knjiga od prvotiska Misala 1483. do Brozićeva brevijara 1561.

Anica Nazor

Puni tekst: hrvatski, pdf (11 MB) str. 7-16 preuzimanja: 1.384* citiraj
APA 6th Edition
Nazor, A. (1984). Tiskana glagoljska knjiga od prvotiska Misala 1483. do Brozićeva brevijara 1561.. Slovo, (34), 7-16. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/14544
MLA 8th Edition
Nazor, Anica. "Tiskana glagoljska knjiga od prvotiska Misala 1483. do Brozićeva brevijara 1561.." Slovo, vol. , br. 34, 1984, str. 7-16. https://hrcak.srce.hr/14544. Citirano 15.12.2019.
Chicago 17th Edition
Nazor, Anica. "Tiskana glagoljska knjiga od prvotiska Misala 1483. do Brozićeva brevijara 1561.." Slovo , br. 34 (1984): 7-16. https://hrcak.srce.hr/14544
Harvard
Nazor, A. (1984). 'Tiskana glagoljska knjiga od prvotiska Misala 1483. do Brozićeva brevijara 1561.', Slovo, (34), str. 7-16. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/14544 (Datum pristupa: 15.12.2019.)
Vancouver
Nazor A. Tiskana glagoljska knjiga od prvotiska Misala 1483. do Brozićeva brevijara 1561.. Slovo [Internet]. 1984 [pristupljeno 15.12.2019.];(34):7-16. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/14544
IEEE
A. Nazor, "Tiskana glagoljska knjiga od prvotiska Misala 1483. do Brozićeva brevijara 1561.", Slovo, vol., br. 34, str. 7-16, 1984. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/14544. [Citirano: 15.12.2019.]

Sažetak
U članku je dan sažet pregled tiskane glagoljske knjige u razdoblju od 1483. do 1561. godine. To je prvo i najstarije razdoblje u povijesti tiskane glagoljske knjige, jer čini zaokruženu cjelinu s obzirom na jezik liturgijskih knjiga. Sve glagoljske liturgijske knjige izašle su na crkvenoslavenskom jeziku u izvornoj hrvatskoj redakciji. Poslije 1561. one se tiskaju u Rimu u ruskoj redakciji. Do tada su se tiskale u Mlecima, Senju i Rijeci. Za prvotisak Misala iz 1483. ne zna se gdje je tiskan. Istraživanja su pokazala da je tekst za tisak priređen u Istri. Za prvotisak Brevijara iz 1491. pretpostavlja se da je tiskan u Kosinju (u Lici). Pretpostavka se temelji na jednom povijesnom podatku iz 17. st.
U prvom razdoblju tiskarstva izdaju se: liturgijske knjige (najprije misali, brevijari, a kasnije i rituali), bukvari (početnice) za učenje glagoljskog pisma (i molitava), teološki i povijesni priručnici, moralizatorsko-didaktična i nabožnolegendarna djela. Liturgijske knjige nastavljaju i nasljeduju tradiciju glagoljskih rukopisnih predložaka u sadržaju, jeziku i vanjskom izgledu (formi). Teološki priručnici, didaktična i nabožna djela uglavnom su prijevodi s talijanskog i latinskog ili su kompilacije suvremenih zapadnoeuropskih vrlo popularnih djela koja se tiskaju na mnogim jezicima i po više puta. Glagoljski bukvari (početnice) izdaju se po obrascima standardnih latinskih Paternoster abecedarija. Jezik neliturgijskih glagoljskih knjiga iz prvog razdoblja je narodni (književna čakavština) i u njemu se samo sporadično javljaju elementi crkvenoslavenskog jezika.
S tipografskog gledišta prvotisak Misala iz 1483. ide u remek-djela tiskarskog umijeća: bogatstvom grafičkih znakova i tipovima ligatura nalik je na reprezentativne rukopisne glagoljske knjige. Dio naklade tiskan je na pergameni.
Program najstarijih štampanih glagoljskih knjiga priredili su i ostvarili duhovni intelektualci (glagoljaši), među kojima je bilo magistara i doktora, ali o njima se vrlo malo zna. Time što su u samim počecima europskog tiskarstva u novo tehničko umijeće uveli i najstarije slavensko pismo (glagoljicu) i općeslavenski književni (crkvenoslavenski) jezik dali su velik i važan udio u povijesti kultura svih slavenskih naroda.

Hrčak ID: 14544

URI
https://hrcak.srce.hr/14544

[engleski]

Posjeta: 2.278 *