hrcak mascot   Srce   HID

Slovo : časopis Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, No.34 Rujan 1984.

Izvorni znanstveni članak

Struktura bibliotečnih fondova u Hrvatskoj u 15. i 16. stoljeću

Aleksandar Stipčević

Puni tekst: hrvatski, pdf (15 MB) str. 269-282 preuzimanja: 264* citiraj
APA 6th Edition
Stipčević, A. (1984). Struktura bibliotečnih fondova u Hrvatskoj u 15. i 16. stoljeću. Slovo, (34), 269-282. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/14601
MLA 8th Edition
Stipčević, Aleksandar. "Struktura bibliotečnih fondova u Hrvatskoj u 15. i 16. stoljeću." Slovo, vol. , br. 34, 1984, str. 269-282. https://hrcak.srce.hr/14601. Citirano 18.10.2018.
Chicago 17th Edition
Stipčević, Aleksandar. "Struktura bibliotečnih fondova u Hrvatskoj u 15. i 16. stoljeću." Slovo , br. 34 (1984): 269-282. https://hrcak.srce.hr/14601
Harvard
Stipčević, A. (1984). 'Struktura bibliotečnih fondova u Hrvatskoj u 15. i 16. stoljeću', Slovo, (34), str. 269-282. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/14601 (Datum pristupa: 18.10.2018.)
Vancouver
Stipčević A. Struktura bibliotečnih fondova u Hrvatskoj u 15. i 16. stoljeću. Slovo [Internet]. 30.09.1984. [pristupljeno 18.10.2018.];(34):269-282. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/14601
IEEE
A. Stipčević, "Struktura bibliotečnih fondova u Hrvatskoj u 15. i 16. stoljeću", Slovo, vol., br. 34, str. 269-282, rujan 1984. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/14601. [Citirano: 18.10.2018.]

Sažetak
Na osnovi analize nekoliko popisa crkvenih i privatnih knjižnica iz 15. i 16. stoljeća može se rekonstruirati knjižni fond koji je stajao na raspolaganju hrvatskih humanistima, posebice onima u primorskim gradovima i u Zagrebu. Izvanredno dobre veze tih gradova s najjačim tiskarskim i knjižarskim središtem tog doba - Venecijom, olakšale su vrlo brzu cirkulaciju knjiga i ideja, pa stoga i integraciju Hrvata u duhovna strujanja renesansne Europe. Sačuvani popisi (inventari) omogućuju također praćenje postupne laicizacije knjižnog fonda, posebice od 15. stoljeća dalje, kada se sve više smanjuje broj crkvenih knjiga na račun prirodoznanstvenih, medicinskih i sl., kao i knjiga antičkih pisaca. Mijenjaju se također i vlasnici knjižnica; dok su ranije jedini vlasnici bile crkve, samostani i pojedini svećenici, već od 14. stoljeća knjižnice sve više posjeduju trgovci, liječnici i pripadnici drugih građanskih zanimanja.

Hrčak ID: 14601

URI
https://hrcak.srce.hr/14601

[engleski]

Posjeta: 528 *