Izvorni znanstveni članak
Spor Zrinskih i bečkoga Dvora zbog sajmova u Legradu
Dragutin Feletar
; Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb – redoviti profesor u miru
Darko Varga
orcid.org/0000-0003-0003-6356
; Park kralja Krešimira IV. 4, osijek
Sažetak
Članak donosi historiograsfsku analizu značenja utvrde i oppiduma Legrad na sutoku Mure u Dravu, kao jednog od najvažnijih središta trgovine i sajmovanja u 16. i 17. stoljeću. Od osobita značenja bili su sajmovi stokom, pogotovo nakon bitke kod Sigeta 1566. godine, kada Legrad postaje središnje mjesto (emporij) sajmovanja stokom u ovom dijelu Panonske nizine. Dobrim dijelom se stoka iz Legrada izvozila u Veneciju i druge talijanske kneževine. Temeljito je opisana trgovina stokom koju su kontrolirali Zrinski (inače, kapetani legradski), te njihov spor oko ruta te trgovine i plaćanja dadžbina bečkom Dvoru. Taj je spor kulminirao u doba Nikole VII. i Petra V. Zrinskog, što je završilo tragedijama u Kuršanskom lugu (1664.) i Bečkom Novigradu (1671.). Iz ove analize proizlazi da su upravo ekonomski razlozi (odnosi) bili osnovni razlog tragičnog završetka Zrinsko-Frankopanske zavjere.
Ključne riječi
Trgovina stokom; legradski sajmovi; izvozni poslovi; posjedi Zrinskih; Legrad; luka Bakar; grofovi Zrinski
Hrčak ID:
151958
URI
Datum izdavanja:
1.12.2015.
Posjeta: 1.680 *