hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Ćirilometodski i staroslavenski prijevodi u hrvatskoglagoljskim prijepisima

Biserka Grabar

Puni tekst: hrvatski, pdf (9 MB) str. 87-94 preuzimanja: 609* citiraj
APA 6th Edition
Grabar, B. (1986). Ćirilometodski i staroslavenski prijevodi u hrvatskoglagoljskim prijepisima. Slovo, (36), 87-94. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/14641
MLA 8th Edition
Grabar, Biserka. "Ćirilometodski i staroslavenski prijevodi u hrvatskoglagoljskim prijepisima." Slovo, vol. , br. 36, 1986, str. 87-94. https://hrcak.srce.hr/14641. Citirano 16.12.2019.
Chicago 17th Edition
Grabar, Biserka. "Ćirilometodski i staroslavenski prijevodi u hrvatskoglagoljskim prijepisima." Slovo , br. 36 (1986): 87-94. https://hrcak.srce.hr/14641
Harvard
Grabar, B. (1986). 'Ćirilometodski i staroslavenski prijevodi u hrvatskoglagoljskim prijepisima', Slovo, (36), str. 87-94. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/14641 (Datum pristupa: 16.12.2019.)
Vancouver
Grabar B. Ćirilometodski i staroslavenski prijevodi u hrvatskoglagoljskim prijepisima. Slovo [Internet]. 1986 [pristupljeno 16.12.2019.];(36):87-94. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/14641
IEEE
B. Grabar, "Ćirilometodski i staroslavenski prijevodi u hrvatskoglagoljskim prijepisima", Slovo, vol., br. 36, str. 87-94, 1986. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/14641. [Citirano: 16.12.2019.]

Sažetak
Biblijski tekstovi spadaju u najstarije i najznačajnije ćirilometodske prijevode koji su najvećim dijelom sačuvani u glagoljskim brevijarima i misalima. Ostaci prijevoda Apostola s istočnim rasporedom čitanja, te tragovi staroga prijevoda s grčkoga u evanđeoskim perikopama svjedoče da su Hrvati posjedovali prvotni prijevod Apostola i Evanđelistara. Kao samostalna knjiga sačuvan je i prijevod Psaltira, od kojeg Fraščićev komentirani psaltir pokazuje djelomice starije jezično stanje nego Sinajski. Koliki je udio ćirilometodske Biblije u ostalim biblijskim knjigama, teško je na osnovi dosadašnjih istraživanja nešto određeno reći osim da gotovo u svim biblijskim knjigama, izuzev Judite, Estere i Tobije koje su prijevodi s Vulgate, ima tragova staroga prijevoda s grčkoga.
vezu s ćirilometodskim prijevodima pokazuju i neki liturgijski spomenici kao što su Bečki listići, hrvatski pripis Kijevskim listićima, kanon glagoljskoga misala Illirico 4, te neki ritualni tekstovi koji odgovarajuću paralelu imaju u Sinajskom euhologiju.
I među homiletskim tekstovima, posebice u onim starijima iz 13. i 14. st. koji su se sačuvali u odlomcima i nekima koji su se sačuvali u mlađim zbornicima, ima takvih koje po jezičnim osobinama treba ubrojiti među staroslavenske prijevode, premda se među kanonskim tekstovima nisu sačuvali. Pazinski fragment neke neodređene homilije, u kojoj se javlja moravizam kupotarь, mogao bi čak ići u moravsko razdoblje. U isto razdoblje autorica stavlja i postanje Eustahijeve legende iz Pazinskih fragmentara u kojoj je zasvjeodčen tipičan moravizam vsudь. Među staroslavenske prijevode treba uborjiti još izvjestan broj hagiografskih legenda, koje bi mogle biti ostaci hagiografske zbirke tipa čitaćih mineja, kao i biblijske apokrfie, od kojih je samo Nikodemovo evanđelje prevedeno u najstarijem razdoblju s latinskog, dok su svi ostali prjevodi s grčkog.

Hrčak ID: 14641

URI
https://hrcak.srce.hr/14641

[engleski]

Posjeta: 1.286 *