Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Ćirilometodski i staroslavenski prijevodi u hrvatskoglagoljskim prijepisima

Biserka Grabar


Puni tekst: hrvatski pdf 9.108 Kb

str. 87-94

preuzimanja: 822

citiraj


Sažetak

Biblijski tekstovi spadaju u najstarije i najznačajnije ćirilometodske prijevode koji su najvećim dijelom sačuvani u glagoljskim brevijarima i misalima. Ostaci prijevoda Apostola s istočnim rasporedom čitanja, te tragovi staroga prijevoda s grčkoga u evanđeoskim perikopama svjedoče da su Hrvati posjedovali prvotni prijevod Apostola i Evanđelistara. Kao samostalna knjiga sačuvan je i prijevod Psaltira, od kojeg Fraščićev komentirani psaltir pokazuje djelomice starije jezično stanje nego Sinajski. Koliki je udio ćirilometodske Biblije u ostalim biblijskim knjigama, teško je na osnovi dosadašnjih istraživanja nešto određeno reći osim da gotovo u svim biblijskim knjigama, izuzev Judite, Estere i Tobije koje su prijevodi s Vulgate, ima tragova staroga prijevoda s grčkoga.
vezu s ćirilometodskim prijevodima pokazuju i neki liturgijski spomenici kao što su Bečki listići, hrvatski pripis Kijevskim listićima, kanon glagoljskoga misala Illirico 4, te neki ritualni tekstovi koji odgovarajuću paralelu imaju u Sinajskom euhologiju.
I među homiletskim tekstovima, posebice u onim starijima iz 13. i 14. st. koji su se sačuvali u odlomcima i nekima koji su se sačuvali u mlađim zbornicima, ima takvih koje po jezičnim osobinama treba ubrojiti među staroslavenske prijevode, premda se među kanonskim tekstovima nisu sačuvali. Pazinski fragment neke neodređene homilije, u kojoj se javlja moravizam kupotarь, mogao bi čak ići u moravsko razdoblje. U isto razdoblje autorica stavlja i postanje Eustahijeve legende iz Pazinskih fragmentara u kojoj je zasvjeodčen tipičan moravizam vsudь. Među staroslavenske prijevode treba uborjiti još izvjestan broj hagiografskih legenda, koje bi mogle biti ostaci hagiografske zbirke tipa čitaćih mineja, kao i biblijske apokrfie, od kojih je samo Nikodemovo evanđelje prevedeno u najstarijem razdoblju s latinskog, dok su svi ostali prjevodi s grčkog.

Ključne riječi

Hrčak ID:

14641

URI

https://hrcak.srce.hr/14641

Datum izdavanja:

30.9.1986.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.184 *