hrcak mascot   Srce   HID

Slovo : časopis Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, No.37 Rujan 1987.

Izvorni znanstveni članak

Hrvatska kao posrednik između Bugarske i Rima na koncu 9. i na početku 10. stoljeća

Ivan Dujčev

Puni tekst: talijanski, pdf (8 MB) str. 27-34 preuzimanja: 280* citiraj
APA 6th Edition
Dujčev, I. (1987). Croazia intermediario fra la Bulgaria e Roma alla fine del secolo nono ed all'inizio del secolo decimo. Slovo, (37), 27-34. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/14675
MLA 8th Edition
Dujčev, Ivan. "Croazia intermediario fra la Bulgaria e Roma alla fine del secolo nono ed all'inizio del secolo decimo." Slovo, vol. , br. 37, 1987, str. 27-34. https://hrcak.srce.hr/14675. Citirano 23.10.2018.
Chicago 17th Edition
Dujčev, Ivan. "Croazia intermediario fra la Bulgaria e Roma alla fine del secolo nono ed all'inizio del secolo decimo." Slovo , br. 37 (1987): 27-34. https://hrcak.srce.hr/14675
Harvard
Dujčev, I. (1987). 'Croazia intermediario fra la Bulgaria e Roma alla fine del secolo nono ed all'inizio del secolo decimo', Slovo, (37), str. 27-34. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/14675 (Datum pristupa: 23.10.2018.)
Vancouver
Dujčev I. Croazia intermediario fra la Bulgaria e Roma alla fine del secolo nono ed all'inizio del secolo decimo. Slovo [Internet]. 30.09.1987. [pristupljeno 23.10.2018.];(37):27-34. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/14675
IEEE
I. Dujčev, "Croazia intermediario fra la Bulgaria e Roma alla fine del secolo nono ed all'inizio del secolo decimo", Slovo, vol., br. 37, str. 27-34, rujan 1987. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/14675. [Citirano: 23.10.2018.]

Sažetak
Hrvatska kao posrednik između Bugarske i Rima na koncu 9. i na početku 10. stoljeća
Bugarska država, od svog početka (681) smatrana bitnim dijelom političkog, crkvenog i kulturnog područja Istočnoga Rimskog Carstva, imala je sa zemljama europskog Zapada vrlo ograničene dodire, obično pod strogom budnošću Konstantinopola. Pa ipak, uskoro nakon službenog pokrštenja, u drugoj polovici 865. godine, kako bi se donekle oslobodila apsolutnog vrhovništva Bizanta, između Bugarske i Rimske kurije, zahvaljujući bugarskom vladaru Borisu-Mihajlu (852-889), započelo je intenzivno dopisivanje koje je posredstvom diplomatskih misija trajalo više od pedeset godina. Pregovori su se držali u tajnosti, pa su glasnici bugarskih vladara i papinski legati putovali preko sjeverozapadnih dijelova Balkanskog poluotoka. Tako Hrvatska, pored Bugarske najmoćnija slavenska zemlja na Balkanu, i hrvatski vladari postadoše u posljednjim desetljećima 9. i u prvim desetljećima 10. stoljeća posrednici između bugarskog dvora i Rimske kurije. Papinski legati - često vrlo ugledne ličnosti Kurije - nosili su također poslanice s preporukama hrvatskim vladarima, te bili ambasadori slani istodobno i Bugarima i Hrvatima. Jednu važnu poslanicu pape Ivana VIII. nosio je bugarskom vladaru Borisu i glasoviti ninski biskup Teodozije. Međutim, prvih desetljeća 10. stoljeća, u drugoj polovici vladavine bugarskog kralja Simeona (893-927), političko stanje između Bugarske i Bizanta, kao i politički odnosi na Balkanu postajali su sve zamršeniji. Sukobi se iskrsnuli i između Bugarske i Hrvatske, pa je kraljevina Hrvatska, koja je u doba vladavine kralja Tomislava (oko 910-oko 928) dosegla vrhunac svoje političke moći, te se učvrstila kao jedna od najvećih političko-vojnih i kulturnih snaga na Balkanu, tijekom vremena - u političkoj napetosti između Konstantinopola i Rima i u međuslavenskim odnosima na Balkanu postala središte antibugarske aktivnosti.

Hrčak ID: 14675

URI
https://hrcak.srce.hr/14675

[talijanski]

Posjeta: 682 *