hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Istraživanja termalne alge Mastigocladus laminosus Cohn. svjetlosnim i elektronskim mikroskopom

E. Marčenko ; Hrvatska

Puni tekst: njemački, pdf (5 MB) str. 47-74 preuzimanja: 284* citiraj
APA 6th Edition
Marčenko, E. (1962). Licht- und elektronen mikroskopische Untersuchungen an der Thermalalge Mastigocladus laminosus Cohn.. Acta Botanica Croatica, 20-21 (1), 47-74. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/152797
MLA 8th Edition
Marčenko, E.. "Licht- und elektronen mikroskopische Untersuchungen an der Thermalalge Mastigocladus laminosus Cohn.." Acta Botanica Croatica, vol. 20-21, br. 1, 1962, str. 47-74. https://hrcak.srce.hr/152797. Citirano 24.10.2021.
Chicago 17th Edition
Marčenko, E.. "Licht- und elektronen mikroskopische Untersuchungen an der Thermalalge Mastigocladus laminosus Cohn.." Acta Botanica Croatica 20-21, br. 1 (1962): 47-74. https://hrcak.srce.hr/152797
Harvard
Marčenko, E. (1962). 'Licht- und elektronen mikroskopische Untersuchungen an der Thermalalge Mastigocladus laminosus Cohn.', Acta Botanica Croatica, 20-21(1), str. 47-74. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/152797 (Datum pristupa: 24.10.2021.)
Vancouver
Marčenko E. Licht- und elektronen mikroskopische Untersuchungen an der Thermalalge Mastigocladus laminosus Cohn.. Acta Botanica Croatica [Internet]. 1962 [pristupljeno 24.10.2021.];20-21(1):47-74. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/152797
IEEE
E. Marčenko, "Licht- und elektronen mikroskopische Untersuchungen an der Thermalalge Mastigocladus laminosus Cohn.", Acta Botanica Croatica, vol.20-21, br. 1, str. 47-74, 1962. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/152797. [Citirano: 24.10.2021.]

Sažetak
Modrozelena alga Mastigocladus laminosus C o h n iz termalnog vrela Topusko (temperatura staništa 56°C) istraživana je pomoću svjetlosnog i elektronskog mikroskopa.
Po svojim osmotskim svojstvima Mastigocladus stoji na granici neter- malnih i morskih cijanoficeja. Granica plazmolize mjerena u glukozi nalazi se kod 0,5 Mola. Stanica alge Mastigocladus je praktički nepermeabilna za glukozu i saharozu, a urea i glicerin permeiraju lako.
U protoplastu se može razlikovati kromatoplazma od centroplazme. Centroplazma pokazuje strukturu čija sposobnost bojenja bazičkim bojama i oblik ovise o starosti i fiziološkom stanju alge. Ona vjerojatno sadrži DNK.
Kromatoplazma pokazuje submikroskopsku lamelarnu građu, koja se kod posebnih fizioloških uvjeta može vidjeti i u svjetlosnom mikroskopu.
Sadržaj suhe tvari u kromatoplazmi leži između 31,6 —- 38,3°/o proračunat prema metodi Bare r-a. Ova izvanredno velika gustoća plazme približava Mastigocladus bakterijama. Bare r-ova metoda omogućuje i promatranje centroplazme in vivo uklapanjem živih stanica u albumin i promatranjem u anoptralkontrastu.
U stanici se nalazi više vrsti uklopina od kojih se mogu distinktno razlikovati volutinska i cijanoficinska zrnca. Pojačano stvaranje cijano- ficina i volutina može se izazvati eksperimentalnim putem. Pojava volu- tina ovisi o dodatku fosfornih spojeva i temperaturi pri kojoj se alga uzgaja. Kod niskih temperatura zapažen je nagli porast ukupne količine volutina u stanicama. Povećanje ukupne količine cijanoficina zapaženo je u kulturama uzgojenim uz nedostatak fosfornih spojeva.
Mitohondrijima slični organeli nisu mogli biti nađeni, a pogotovo se cijanoficinskim zrncima kod mastigokladusa ne može pripisati slična funkcija.
Membranske tvorevine sastoje se od stanične membrane i sekundarnih tvorevina, tokova i sluzi, čija građa ovisi o starosti alge.
Poprečne membrane pokazuju nakon obrađivanja u kromnoj kiselini, metodom po M e t z n e r-ovoj, pore promjera 110 — 180 A, kojih u uzdužnim membranama nema.
Granice rezistencije na sušu i temperaturu vrlo su visoke.
Građa stanice mastigokladusa ne razlikuje se bitno od građe neter- malnih cijanoficeja, dok se u fiziološkom pogledu odlikuje neobično velikom otpornošću na različite vanjske faktore (hladnoću, vrućinu, sušu).

Hrčak ID: 152797

URI
https://hrcak.srce.hr/152797

[njemački]

Posjeta: 468 *