Izvorni znanstveni članak
Istraživanja termalne alge Mastigocladus laminosus Cohn. svjetlosnim i elektronskim mikroskopom
E. Marčenko
; Hrvatska
Sažetak
Modrozelena alga Mastigocladus laminosus C o h n iz termalnog vrela Topusko (temperatura staništa 56°C) istraživana je pomoću svjetlosnog i elektronskog mikroskopa.
Po svojim osmotskim svojstvima Mastigocladus stoji na granici neter- malnih i morskih cijanoficeja. Granica plazmolize mjerena u glukozi nalazi se kod 0,5 Mola. Stanica alge Mastigocladus je praktički nepermeabilna za glukozu i saharozu, a urea i glicerin permeiraju lako.
U protoplastu se može razlikovati kromatoplazma od centroplazme. Centroplazma pokazuje strukturu čija sposobnost bojenja bazičkim bojama i oblik ovise o starosti i fiziološkom stanju alge. Ona vjerojatno sadrži DNK.
Kromatoplazma pokazuje submikroskopsku lamelarnu građu, koja se kod posebnih fizioloških uvjeta može vidjeti i u svjetlosnom mikroskopu.
Sadržaj suhe tvari u kromatoplazmi leži između 31,6 —- 38,3°/o proračunat prema metodi Bare r-a. Ova izvanredno velika gustoća plazme približava Mastigocladus bakterijama. Bare r-ova metoda omogućuje i promatranje centroplazme in vivo uklapanjem živih stanica u albumin i promatranjem u anoptralkontrastu.
U stanici se nalazi više vrsti uklopina od kojih se mogu distinktno razlikovati volutinska i cijanoficinska zrnca. Pojačano stvaranje cijano- ficina i volutina može se izazvati eksperimentalnim putem. Pojava volu- tina ovisi o dodatku fosfornih spojeva i temperaturi pri kojoj se alga uzgaja. Kod niskih temperatura zapažen je nagli porast ukupne količine volutina u stanicama. Povećanje ukupne količine cijanoficina zapaženo je u kulturama uzgojenim uz nedostatak fosfornih spojeva.
Mitohondrijima slični organeli nisu mogli biti nađeni, a pogotovo se cijanoficinskim zrncima kod mastigokladusa ne može pripisati slična funkcija.
Membranske tvorevine sastoje se od stanične membrane i sekundarnih tvorevina, tokova i sluzi, čija građa ovisi o starosti alge.
Poprečne membrane pokazuju nakon obrađivanja u kromnoj kiselini, metodom po M e t z n e r-ovoj, pore promjera 110 — 180 A, kojih u uzdužnim membranama nema.
Granice rezistencije na sušu i temperaturu vrlo su visoke.
Građa stanice mastigokladusa ne razlikuje se bitno od građe neter- malnih cijanoficeja, dok se u fiziološkom pogledu odlikuje neobično velikom otpornošću na različite vanjske faktore (hladnoću, vrućinu, sušu).
Ključne riječi
Hrčak ID:
152797
URI
Datum izdavanja:
31.12.1962.
Posjeta: 1.027 *