S. Kovač
; Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb, Hrvatska
S. Duraković
; Klinika za unutrašnje bolesti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, Hrvatska
T. Beritić
; Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb, Hrvatska
APA 6th Edition Kovač, S., Duraković, S. i Beritić, T. (1987). Kardiotoksičnost požarnih plinova. Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 38 (1), 37-44. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/153308
MLA 8th Edition Kovač, S., et al. "Kardiotoksičnost požarnih plinova." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol. 38, br. 1, 1987, str. 37-44. https://hrcak.srce.hr/153308. Citirano 26.02.2021.
Chicago 17th Edition Kovač, S., S. Duraković i T. Beritić. "Kardiotoksičnost požarnih plinova." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju 38, br. 1 (1987): 37-44. https://hrcak.srce.hr/153308
Harvard Kovač, S., Duraković, S., i Beritić, T. (1987). 'Kardiotoksičnost požarnih plinova', Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 38(1), str. 37-44. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/153308 (Datum pristupa: 26.02.2021.)
Vancouver Kovač S, Duraković S, Beritić T. Kardiotoksičnost požarnih plinova. Arh Hig Rada Toksikol. [Internet]. 1987 [pristupljeno 26.02.2021.];38(1):37-44. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/153308
IEEE S. Kovač, S. Duraković i T. Beritić, "Kardiotoksičnost požarnih plinova", Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol.38, br. 1, str. 37-44, 1987. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/153308. [Citirano: 26.02.2021.]
Sažetak Prikazani su direktni i indirektni uzroci hipoksije miokarda u požarima. Među prvima su zapreke u opskrbi kisikom, tj. hipoksija u samoj atmosferi požara i karboksihemoglobinemija, a među drugima su zapreke u korištenju kisika, tj. .teško fizičko i psihofizičko opterećenje, karboksimioglobin u miokardu i inhibicija citokromoksidaze cijanovodikom. Kao dodatna opasnost za miokard navedeni su klorirani ugljikovodici (gašenje) i njihovi pirolitički produkti (fozgen). Opširnije je opisana kardiotoksičnost ugljik-monoksida s posebnim osvrtom na Haldaneov učinak i na ponavljane ekspozicije (vatrogasci, pušači, vozači u gustom prometu). Spomenuto je i djelovanje ugljik-monoksida na agregaciju trombocita kao i djelovanje na ubrzanje ateroskleroze. Zbog čestog izgaranja plastlke što sadrži dušika (poliuretani, poliaikrilonitrili, poliamidi .itd.) suvremeni požari proizvode i cijanovodik, pa je opisano i njegovo djelovanje na miokard. Kardiotoksičnost halogeniranih ugljikovodika, proučavana prethodno i vlastitim radovima, posebno je važna za vatrogasce zbog upotrebe halona za gašenje požara. Kod incineracija (smeća) može se u atmosferi pojaviti i tetraklordibenzodioksin (TCDD).