hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Antun Dragutin Parčić i njegov glagoljski misal

Antun Josip Soldo

Puni tekst: hrvatski, pdf (21 MB) str. 167-186 preuzimanja: 397* citiraj
APA 6th Edition
Soldo, A.J. (1990). Antun Dragutin Parčić i njegov glagoljski misal. Slovo, (39-40), 167-186. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/14816
MLA 8th Edition
Soldo, Antun Josip. "Antun Dragutin Parčić i njegov glagoljski misal." Slovo, vol. , br. 39-40, 1990, str. 167-186. https://hrcak.srce.hr/14816. Citirano 07.12.2019.
Chicago 17th Edition
Soldo, Antun Josip. "Antun Dragutin Parčić i njegov glagoljski misal." Slovo , br. 39-40 (1990): 167-186. https://hrcak.srce.hr/14816
Harvard
Soldo, A.J. (1990). 'Antun Dragutin Parčić i njegov glagoljski misal', Slovo, (39-40), str. 167-186. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/14816 (Datum pristupa: 07.12.2019.)
Vancouver
Soldo AJ. Antun Dragutin Parčić i njegov glagoljski misal. Slovo [Internet]. 1990 [pristupljeno 07.12.2019.];(39-40):167-186. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/14816
IEEE
A.J. Soldo, "Antun Dragutin Parčić i njegov glagoljski misal", Slovo, vol., br. 39-40, str. 167-186, 1990. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/14816. [Citirano: 07.12.2019.]

Sažetak
Izdavanje novoga misala na staroslavenskom jeziku bila je u drugoj polovici 19. stoljeća nužnost jer su stariji, u većini drugom upotrebom, propadali. Međutim, nužnost tiskanja miješala se u tom vremenu s narodnim preporodnim težnjama da se ne zaboravi glagoljska kulturna baština, kao i da izdanje takvog misala posluži za zbližavanje dviju crkava južnoslavenskh naroda, katoličke i pravoslavne. Kako se austrijska vlast bila tomu protivila, a ni kod drugih čimbenika nije bilo previše razumijevanja, pothvat se nije ni brzo, a ni lako ostvario, trebalo je za to više od trideset godina upornoga i teškoga rada i zalaganja, što je u članku opisano. Glavni radnik toga mučnog posla bio je Antun Dragutin Parčić (1832-1902), dobar poznavalac staroslavenskih biblijskih i liturgijskih tekstova. U radu su ga ponajviše podržavali đakovački biskup J. J. Strossmayer i barski nadbiskup Š. Milinović, a stručno savjetovali F. Račli i V. Jagić. Parčićeva je zasluga što je prekinuo s rusificiranim tekstovima starijih tiskanih misala i povratio ih "na čisti crkvenoslavenski jezik u starohrvatskoj redakciji", iskoristivši rezultate tadašnje lingvističke znanosti, tako da je, ističe Jagić, misal bio "trijumf slavenske filologije". Bez obzira na izvjesne slabosti u grafiji, misal je značio dosljedno vraćanj eoblicima slova i jezika "hrvatskom tipu", držeći se Karamanova misala, ai i starih hrvatskih redakcija, istaknuo je Tandarić. Parčić, dosljedni zaljubljenik narodne baštine - glagoljice, ostavio je "Staroslavenskoj akademiji" u Krku oko ustanovljenja koje je radio, a njezin početak nije dočekao, svoj veliki pismeni materijal kao i tiskaski alat i staroslavenska slova.

Hrčak ID: 14816

URI
https://hrcak.srce.hr/14816

[engleski]

Posjeta: 1.205 *