Izvorni znanstveni članak
LIKA I SENJ 1914. IZMEĐU MIRA I RATA
ŽELJKO HOLJEVAC
Sažetak
Prije stotinu godina Lika i Senj u sastavu Ličko-krbavske županije našli su se na povijesnom raskrižju između mira i rata. Posljednjih mjeseci mira umrli su senjski i modruški ili krbavski biskup Roko Vučić i gornjo-karlovački episkop Mihajlo Grujić. U ličko-krbavskoj unutrašnjosti pojavili su se tiskani ćirilični letci s pozivom na iseljavanje pravoslavnog stanovništva u Makedoniju i ostale nove srbijanske stečevine, a Društvo za uređenje i poljepšanje Plitvičkih jezera i okolice u Zagrebu zatražilo je predstavkom od
Hrvatskoga sabora da se na jezerima ne gradi električna centrala na vodeni pogon. Atentat na austro-ugarskog prijestolonasljenika Franju Ferdinanda u Sarajevu snažno je odjeknuo u svim slojevima ličkih ljudi hrvatske i srpske narodnosti. U Senju su izbile protusrpske demonstracije, a neka Mica Kranjčević iz Brloga osumnjičena je da je
odobravala atentat pucanjem iz pištolja. Kad je Austro-Ugarska objavila rat Srbiji, čime je započeo Prvi svjetski rat, skupina mobiliziranih vojnika pravoslavne vjere strgnula je hrvatsku zastavu u Otočcu, a vladin povjerenik u Gospiću zatražio žurno pojačanje
oružničkih postaja u Ličko-krbavskoj županiji. Dok su domaći vojnici u sastavu 79. pukovnije grofa Jelačića iz Otočca i domobrani u sastavu 26. domobranske pukovnije iz Karlovca prvih mjeseci rata prolijevali svoju krv "za kralja i domovinu" na balkanskom i galicijskom bojištu, brojne politički sumnjive i nepouzdane osobe u ličko-krbavskoj
pozadini bile su uhićene i pritvorene, pri čemu je samo na Udbini internirano 128 politički sumnjivih i nepouzdanih osoba pravoslavne vjere. Razbuktavanje rata do konca godine pogoršalo je gospodarske i socijalne prilike u Ličko-krbavskoj županiji, a uvedeni prijeki sud ostao je ondje zbog sigurnosnih razloga i dalje na snazi.
Ključne riječi
Lika; Senj; 1914; Prvi svjetski rat
Hrčak ID:
153591
URI
Datum izdavanja:
31.12.2014.
Posjeta: 2.426 *