hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

Globalizacije: tradicije, transformacija, transnacionalizam

Indraneel Sircar ; University of Wales — Aberystwyth

Puni tekst: engleski, pdf (13 MB) str. 105-116 preuzimanja: 300* citiraj
APA 6th Edition
Sircar, I. (2001). Globalisations: Traditions, Transformation, Transnationalism. Revija za sociologiju, 32 (3-4), 105-116. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/154062
MLA 8th Edition
Sircar, Indraneel. "Globalisations: Traditions, Transformation, Transnationalism." Revija za sociologiju, vol. 32, br. 3-4, 2001, str. 105-116. https://hrcak.srce.hr/154062. Citirano 16.10.2019.
Chicago 17th Edition
Sircar, Indraneel. "Globalisations: Traditions, Transformation, Transnationalism." Revija za sociologiju 32, br. 3-4 (2001): 105-116. https://hrcak.srce.hr/154062
Harvard
Sircar, I. (2001). 'Globalisations: Traditions, Transformation, Transnationalism', Revija za sociologiju, 32(3-4), str. 105-116. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/154062 (Datum pristupa: 16.10.2019.)
Vancouver
Sircar I. Globalisations: Traditions, Transformation, Transnationalism. Revija za sociologiju [Internet]. 2001 [pristupljeno 16.10.2019.];32(3-4):105-116. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/154062
IEEE
I. Sircar, "Globalisations: Traditions, Transformation, Transnationalism", Revija za sociologiju, vol.32, br. 3-4, str. 105-116, 2001. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/154062. [Citirano: 16.10.2019.]

Sažetak
“Globalizacija” se probila u različite discipline, počevši s literaturom koja se usredotočuje na financijsku isprepletenost te se proširila na radove o kulturi, filozofiji i međunarodnim odnosima. Uprkos napadu realista, političke, financijske i kulturne značajke isprepletnosti svijeta se ne mogu poricati. Globalistička literatura nije homogena već crpi iz različitih tradicija. Ova rasprava dijeli literaturu na dvije različite tradicije. “Liberalna” tradicija potječe iz liberalnog i neoliberalnog institucionalizma koji je omogućio nastanak teorija o transnacionalnim odnosima i kompleksnim uzajamnim odnosima 1970-ih. Premda postoje mnoge paralele između današnjih značenja “globalizacije” i ranijih značenja kompleksnih, isprepletenih međuodnosa, “globalizacija” se razlikuje od ranijih radova u području fragmentacije i rekonstituiranja prostora. Međutim, velik dio svijeta nema pristup tehnologijama koje potiču “prostomu kompresiju ”, što je zanemareno u “liberalističkim ” radovima. Ova kritika je posebno istaknuta u dnigoj tradiciji radova o “globalizaciji”, “historijsko-materijalističkoj” ili “kritičkoj” koja počiva na Marxu i Engelsu. 0va kritička tradicija, pod utjecajem formulacija poput Wallersteinove “teorije svjetskog sistema” ističe primjere nedaća “globalizacije”. Ona karakterizira “globalizaciju” kao “marginalizaciju” i “eksploataciju” te također otkriva diskurs i ideologiju iza pojma. Riječ “globalno” konotira sve što je univerzalno i prirodno, tako da se tržišni procesi čine ireverzibilnim i neminovnim kao i iza mogućnosti ljudskog djelovanja. Međutim, preuzimajući transformativnu perspektivu moguće je demistificirati koncept “globalizacije” te ponovo uvesti ljudsko djelovanje. Jedna od šansi da se to učini jest ponovna primjena radova o transnacionalizmu, poput okvirnog rada Risse-Kappena koji otkriva međuigru domaćih, međunarodnih i društvenih snaga. Na taj način je u analizu vraćen “subjekt”, individualni akter koji je sposoban transformirati trenutna značenja “globalizacije”.

Ključne riječi
globalizacija; transnacionalizam; transnacionalizacija

Hrčak ID: 154062

URI
https://hrcak.srce.hr/154062

[engleski]

Posjeta: 506 *