hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Češka varijanta hrvatske uglate glagoljice

Ludmila Pacnerová

Puni tekst: češki, pdf (18 MB) str. 45-62 preuzimanja: 314* citiraj
APA 6th Edition
Pacnerová, L. (1996). Česká varianta charvátské hranaté hlaholice. Slovo, (44-45-46), 45-62. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/14923
MLA 8th Edition
Pacnerová, Ludmila. "Česká varianta charvátské hranaté hlaholice." Slovo, vol. , br. 44-45-46, 1996, str. 45-62. https://hrcak.srce.hr/14923. Citirano 12.12.2019.
Chicago 17th Edition
Pacnerová, Ludmila. "Česká varianta charvátské hranaté hlaholice." Slovo , br. 44-45-46 (1996): 45-62. https://hrcak.srce.hr/14923
Harvard
Pacnerová, L. (1996). 'Česká varianta charvátské hranaté hlaholice', Slovo, (44-45-46), str. 45-62. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/14923 (Datum pristupa: 12.12.2019.)
Vancouver
Pacnerová L. Česká varianta charvátské hranaté hlaholice. Slovo [Internet]. 1996 [pristupljeno 12.12.2019.];(44-45-46):45-62. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/14923
IEEE
L. Pacnerová, "Česká varianta charvátské hranaté hlaholice", Slovo, vol., br. 44-45-46, str. 45-62, 1996. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/14923. [Citirano: 12.12.2019.]

Sažetak
Češka varijanta hrvatske uglate glagoljice
U članku autorica raspravlja o trećem razdoblju glagolizma na češkom tlu (1437-oko 1430), kad je glagoljica "živjela" u Emauskom samostanu u Pragu (Na Slovanech). Karlo IV., rimski car i češki kralj, pozvao je benediktince iz Hrvatske, da ondje njeguju liturgiju i literaturu na slavenskom jeziku. To je bio staroslavenski hrvatske redakcije pisan kasnijim tipom glagoljskoga pisma, tzv. uglatom glagoljicom, koja se na hrvatskom prostoru razvila u drugoj polovici 14. stoljeća i svoj vrhunac procvata dosegla u 15. stoljeću; bogoslužni je obred bio rimski. Tijekom vremena u samostansku su zajednicu došli redovnici češke narodnosti i oni su očito prepisali hrvatskom uglatom glagoljicom staročešku Bibliju, biblijsku preradu (Komestor), Pasional i Zlatnu legendu.
Ta činjenica danas nam se čini donekle neobičnom a diskusije oko češkoga glagolizma još nisu zaključene, pa ipak češki fonološki sustav nije bio istovjetan s onim koji je odražavo grafički sustav tadašnje hrvatske glagoljice, ali razlika između češkoga glasovnog i glagoljskoga grafemskog fona bila je bitno manja nego razlika između češkoga glasovnog repertoara i broja grafema, kojim je raspolagalo latinsko pismo. Latinica se na češki prilagođavala uvođenjem brojnih dvoslova, koji su bili ne samo nespretni, nego i neprecizni, neusustavljeni i nejednoznačni...
Najvažniji su prinos češkoglagoljskih spomenika za povijest hrvatske uglate glagoljice primjeri brojčane vrijednosti grafema iz posljednje četvrtine hrvatskoglagoljske azbuke, koji su otkriven u odlomcima staročeškoga katekizma.
Samostan Na Slovanech bio je vrlo važan. O njegovu kulturnom utjecaju svjedoče i glagoljske azbuke napisane u češkoj sredini i bilješke napisane doduše latinskim jezikom, ali glagoljskim pismom još polovicom 15. stoljeća. Vidi se, da je snažna slavenska svijest, koju su u Prag donijeli hrvatski glagoljaši, pustila korijene i da je pridonijela osamostaljivanju češkoga od utjecaja latinskoga jezika. Njihovo djelovanje pripada pozitivnim stranicama češke kulturne povijesti.

Hrčak ID: 14923

URI
https://hrcak.srce.hr/14923

[češki]

Posjeta: 997 *