APA 6th Edition Вялова, С.О. (1996). Из истории приобретения коллекции глаголических памятников Ивана Берчича Петербургской Публичной библиотекой. Slovo, (44-45-46), 171-181. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/14927
MLA 8th Edition Вялова, Светлана О.. "Из истории приобретения коллекции глаголических памятников Ивана Берчича Петербургской Публичной библиотекой." Slovo, vol. , br. 44-45-46, 1996, str. 171-181. https://hrcak.srce.hr/14927. Citirano 12.12.2019.
Chicago 17th Edition Вялова, Светлана О.. "Из истории приобретения коллекции глаголических памятников Ивана Берчича Петербургской Публичной библиотекой." Slovo , br. 44-45-46 (1996): 171-181. https://hrcak.srce.hr/14927
Harvard Вялова, С.О. (1996). 'Из истории приобретения коллекции глаголических памятников Ивана Берчича Петербургской Публичной библиотекой', Slovo, (44-45-46), str. 171-181. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/14927 (Datum pristupa: 12.12.2019.)
Vancouver Вялова СО. Из истории приобретения коллекции глаголических памятников Ивана Берчича Петербургской Публичной библиотекой. Slovo [Internet]. 1996 [pristupljeno 12.12.2019.];(44-45-46):171-181. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/14927
IEEE С.О. Вялова, "Из истории приобретения коллекции глаголических памятников Ивана Берчича Петербургской Публичной библиотекой", Slovo, vol., br. 44-45-46, str. 171-181, 1996. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/14927. [Citirano: 12.12.2019.]
Sažetak Iz povijesti otkupa zbrike glagoljskih spomenika Ivana Berčića za petrogradsku Javnu biblioteku
Članak je posvećen sudbini zbirke rukopisa i starih tiskanih glagoljskih knjiga spomenika koja je pripadala hrvatskomu znanstveniku Ivanu Berčiću, prvomu zadarskomu članu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Tu je zbriku znanstvenikov otac Mihovil Berčić nakon njegove smrti ponudio na prodaju. JAZU nije mogla pribaviti sredstva za to. O prodaji zbirke doznali su mnogi slavisti. O tome je bila obaviještena i Javna biblioteka u Petrogradu, koja je bila stjecištem slavenske građe i središtem njezina proučavanja u Rusiji. Nakon kratkog dopisivanja ruskog slavista Anotna Budiloviča i Mihovila Berčića s pomoćnikom ravnatelja Javne biblioteke, akademikom A. F. Byčkovym (pisma se objavljuju u članku), zbirku je nabavila petrogradska biblioteka, gdje se čuva do danas. Zbirka sadrži pet glagoljskih kodeksa - obrednika i zbornika iz 16. stoljeća, 154 fragmenta zbornika, brevijara i misala, a i niz pravnih dokumenata 16.-18. stoljeća. Poslije glagoljskih zbirki u Hrvatskoj to je po veličini i značenju prva zbirka glagoljskih spomenika. Za nju je I. Milčetić napisao: "Ovo je uopće najveća zbrika glagoljskih fragmenata.