hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Bonifac Badrov o hrvatskim renesansnim filozofima godine 1959.

Draženko Tomić ; Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (290 KB) str. 171-190 preuzimanja: 198* citiraj
APA 6th Edition
Tomić, D. (2015). Bonifac Badrov o hrvatskim renesansnim filozofima godine 1959.. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 41. (1 (81)), 171-190. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/154384
MLA 8th Edition
Tomić, Draženko. "Bonifac Badrov o hrvatskim renesansnim filozofima godine 1959.." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol. 41., br. 1 (81), 2015, str. 171-190. https://hrcak.srce.hr/154384. Citirano 26.05.2020.
Chicago 17th Edition
Tomić, Draženko. "Bonifac Badrov o hrvatskim renesansnim filozofima godine 1959.." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 41., br. 1 (81) (2015): 171-190. https://hrcak.srce.hr/154384
Harvard
Tomić, D. (2015). 'Bonifac Badrov o hrvatskim renesansnim filozofima godine 1959.', Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 41.(1 (81)), str. 171-190. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/154384 (Datum pristupa: 26.05.2020.)
Vancouver
Tomić D. Bonifac Badrov o hrvatskim renesansnim filozofima godine 1959.. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine [Internet]. 2015 [pristupljeno 26.05.2020.];41.(1 (81)):171-190. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/154384
IEEE
D. Tomić, "Bonifac Badrov o hrvatskim renesansnim filozofima godine 1959.", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol.41., br. 1 (81), str. 171-190, 2015. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/154384. [Citirano: 26.05.2020.]
Puni tekst: engleski, pdf (290 KB) str. 171-190 preuzimanja: 67* citiraj
APA 6th Edition
Tomić, D. (2015). Bonifac Badrov on Croatian Renaissance philosophers in 1959. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 41. (1 (81)), 171-190. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/154384
MLA 8th Edition
Tomić, Draženko. "Bonifac Badrov on Croatian Renaissance philosophers in 1959." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol. 41., br. 1 (81), 2015, str. 171-190. https://hrcak.srce.hr/154384. Citirano 26.05.2020.
Chicago 17th Edition
Tomić, Draženko. "Bonifac Badrov on Croatian Renaissance philosophers in 1959." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 41., br. 1 (81) (2015): 171-190. https://hrcak.srce.hr/154384
Harvard
Tomić, D. (2015). 'Bonifac Badrov on Croatian Renaissance philosophers in 1959', Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 41.(1 (81)), str. 171-190. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/154384 (Datum pristupa: 26.05.2020.)
Vancouver
Tomić D. Bonifac Badrov on Croatian Renaissance philosophers in 1959. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine [Internet]. 2015 [pristupljeno 26.05.2020.];41.(1 (81)):171-190. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/154384
IEEE
D. Tomić, "Bonifac Badrov on Croatian Renaissance philosophers in 1959", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol.41., br. 1 (81), str. 171-190, 2015. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/154384. [Citirano: 26.05.2020.]

Sažetak
Na temelju Sabranih djela I–III (1997) Bonifaca Badrova (Livno, 1896. – Sarajevo, 1974), franjevca i profesora filozofije na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, u radu se obrađuje njegov pristup renesansnoj filozofiji i hrvatskim renesansnim misliocima.
Badrov je u trećem dijelu svoje Povijesti filozofije (Sarajevo, 1959), koju je namijenio studentima za internu uporabu, uključio i neveliko poglavlje o renesansnoj filozofiji (1450–1600). On nalazi da su specifična filozofska i društvena strujanja na početku Novog vijeka iznjedrila nove, međusobno sasvim disparatne, renesansne filozofske sustave sa samo jednim zajedničkim obilježjem: odbacivanje tomističke filozofije. Prema Badrovu renesansna filozofija ima četiri glavne sastavnice: 1. obnova starih sustava: neoplatonizam, neostoicizam i hedonizam, 2. filozofija prirode, 3. politička filozofija i 4. skepticizam.
Badrov hrvatske renesansne mislioce ubraja isključivo u prvu skupinu, dakle među pojedince koji su nastojali obnoviti stare filozofske sustave, i opet – isključivo među one mislioce koji se oslanjanju na Platonovu filozofiju. On smatra da je renesansni platonizam u svojoj bîti zapravo »eklektički neoplatonizam«. Na tragu spoznaje da je antički novoplatonizam eklektički zato što iz Platonovih, ali i drugih teorija probire, prihvaća i primjenjuje ono što mu se čini najprikladnije, gornju Badrovljevu tvrdnju treba razumjeti u smislu da se renesansni platonizam eklektički odnosi prema Platonovim djelima, ali i misaonim dostignućima antičkog novoplatonizma. Ipak, čini se da Badrov ne propituje detaljno izvore i izvornost renesansnog platonizma.
Badrov se pojedinačno bavi trima hrvatskim filozofima: Jurjem Dragišićem, Benediktom Benkovićem i Franom Petrićem. Dodatno, o Dragišiću ističe da se bavio logičkim problemima, a da se Benković u pristupu Škotovim djelima koristio Aristotelovim logičkim aparatom. Pišući o Petriću Badrov citira Filipovića koji, pozivajući se na Überwegov Grundriss der Geschichte der Philosophie, tvrdi da je Petrić preteča i učitelj Giordana Bruna te da je utjecao na Bernardina Telesija. U kasnijim izdanjima Überwega naprotiv nalazimo da Brunov odnos prema suvremenicima nije dovoljno jasan i da se Petrić naslanja na Telesija u nekim svojim stavovima. Nadalje, Badrov o Petriću tvrdi da pobija Aristotelovu filozofiju i drži platonizam bližim kršćanskoj misli te u osnovnim potezima iznosi Petrićev nauk o svjetlu: ono je nematerijalna supstancija, samoegzistentno i sveprisutno, prvotni uzrok i princip svih stvari. Dalje, zbog stava o prostoru kao onom koji je postojao prije svijeta, neovisno o stvarima, Badrov Petrića smješta među mislioce koji imaju ultrarealističko mišljenje o prostoru. Načelno, takvi mislioci prostor poimaju kao neku apsolutnu i beskonačnu realnost, različitu od svih drugih tjelesnih realnosti, a za Petrića on je čak počelo, prvo od njegovih četiriju počela tvarnoga svijeta.
Pri izradi svojih najopsežnijih skripata Povijest filozofije Badrov se, kako dokumentira njegov popis literature, oslonio na 17 djela iz povijesti filozofije tiskanih u 20. stoljeću, a u prikazu o hrvatskim renesansnim misliocima u mnogome na Filipovićevu Filozofiju Renesanse (1956). S obzirom na kratko izvješće o Petriću, nije utvrđen utjecaj Bazaline Povijesti filozofije, a Šanc u drugom dijelu svoje Povijesti filozofije hrvatske renesansne filozofe ionako ne spominje.

Ključne riječi
Bonifac Badrov; renesansna filozofija; Juraj Dragišić; Benedikt Benković; Frane Petrić

Hrčak ID: 154384

URI
https://hrcak.srce.hr/154384

[engleski]

Posjeta: 425 *