hrcak mascot   Srce   HID

Slovo : časopis Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, No. 47-48-49, 1999.

Izvorni znanstveni članak

Obrete mesta nekaê nevedomaê - viđenje u Legendi o sv. Agapitu

Marija-Ana Dürrigl

Puni tekst: hrvatski, pdf (11 MB) str. 209-219 preuzimanja: 536* citiraj
APA 6th Edition
Dürrigl, M. (1999). Obrete mesta nekaê nevedomaê - viđenje u Legendi o sv. Agapitu. Slovo, (47-48-49), 209-219. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/14991
MLA 8th Edition
Dürrigl, Marija-Ana. "Obrete mesta nekaê nevedomaê - viđenje u Legendi o sv. Agapitu." Slovo, vol. , br. 47-48-49, 1999, str. 209-219. https://hrcak.srce.hr/14991. Citirano 26.05.2019.
Chicago 17th Edition
Dürrigl, Marija-Ana. "Obrete mesta nekaê nevedomaê - viđenje u Legendi o sv. Agapitu." Slovo , br. 47-48-49 (1999): 209-219. https://hrcak.srce.hr/14991
Harvard
Dürrigl, M. (1999). 'Obrete mesta nekaê nevedomaê - viđenje u Legendi o sv. Agapitu', Slovo, (47-48-49), str. 209-219. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/14991 (Datum pristupa: 26.05.2019.)
Vancouver
Dürrigl M. Obrete mesta nekaê nevedomaê - viđenje u Legendi o sv. Agapitu. Slovo [Internet]. 1999 [pristupljeno 26.05.2019.];(47-48-49):209-219. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/14991
IEEE
M. Dürrigl, "Obrete mesta nekaê nevedomaê - viđenje u Legendi o sv. Agapitu", Slovo, vol., br. 47-48-49, str. 209-219, 1999. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/14991. [Citirano: 26.05.2019.]

Sažetak
Čtenie s(ve)t(a)go Agapita, legenda prihvaćena u hrvatskoglagoljsku književnost iz zajedničkog vrela staroslavenske (crkvenoslavenske) - bizantske književnosti, zanimljiva je sa stajališta književne genologije, jer se u njoj kao sekundarni žanr prepoznaje eshatološko viđenje. Unutar epizodično organiziranog teksta najopširnija i najdomljivija epizoda upravo je ona o Agapitovu "putovanju" kroz Raj. Funkcija tog malog viđenja u sklopu cjeline teksta (koji je sačuvan u dvama hrvatskoglagoljskim rukopisnim zbornicima iz 15. i 16. stoljeća) u prvom redu je potvrda Agapitove svetosti i izdvojenosti/uzdignutosti iz mnoštva, te religiozno-eshatološka funkcija pouke o čudesnim prizorima blaženstva. Osim ovih specifičnosti, većina je jezično-stilskih sredstava, sadržanih elemenata i toposa u ovom ostvaraju zajednička sa samostalnim eshatološkim viđenjima sačuvanima u hrvatskoj glagoljskoj književnosti.

Hrčak ID: 14991

URI
https://hrcak.srce.hr/14991

[engleski]

Posjeta: 739 *