Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.17794/rgn.2016.2.1

SREDNJOTRIJASKE AUTOKLASTIČNE NASLAGE U OKOLICI BOSANSKOG GRAHOVA (JUGOZAPADNA BOSNA I HERCEGOVINA)

Duje Smirčić ; University of Zagreb, Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, Pierottijeva 6, HR-10 000 Zagreb
Boško Lugović ; University of Zagreb, Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, Pierottijeva 6, HR-10 000 Zagreb
Dunja Aljinović ; University of Zagreb, Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, Pierottijeva 6, HR-10 000 Zagreb
Hazim Hrvatović ; Federalni zavod za geologiju/Geological Survey of Federation of Bosnia and Herzegovina, Ilidža, Ustanička 11, 71 210 Sarajevo, BiH
Tea Kolar-Jurkovšek ; Geološki zavod Slovenije/Geological Survey of Slovenia , Dimičeva 14, Sl-1000 Ljubljana
Bogdan Jurkovšek ; Geološki zavod Slovenije/Geological Survey of Slovenia , Dimičeva 14, Sl-1000 Ljubljana
Filip Gajšak ; University of Zagreb, Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, Pierottijeva 6, HR-10 000 Zagreb


Puni tekst: engleski pdf 1.544 Kb

str. 1-12

preuzimanja: 638

citiraj


Sažetak

U okolici Bosanskoga Grahova u jugozapadnome dijelu Bosne i Hercegovine (vanjski Dinaridi) istražen je specifičan tip vulkanoklastičnih stijena – autoklastične stijene srednjotrijaske starosti. Izdvojena su dva osnovna tipa autoklastičnih naslaga: peperiti i hijaloklastiti. Geneza peperita povezana je s procesima smještanja lave u nekonsolidirane, vodom zasićene vapnenačke madstone koji imaju karakteristike taloženja u pelagičkome okolišu. S obzirom na specifičnu teksturu, mineralni sastav i mikropetrografske karakteristike hijaloklastiti predstavljaju genetski slijed na opisanome lokalitetu Bosansko Grahovo I, te su podijeljeni na a) in situ hijaloklastite, b) neznatno pretaložene hijaloklastite i c) pretaložene hijaloklastite. In situ hijaloklastiti i neznatno pretaloženi hijaloklastiti nastali su fragmentacijom užarene lave bazaltnoga sastava u doticaju s hladnom morskom vodom, dok pretaloženi hijaloklastiti predstavljaju dominantno vulkanski detritus s kojim je pomiješana mala količina klasta vapnenaca i/ili rožnjaka, te se smatra da je detritus pretaložen nakon fragmentacije, vjerojatno, u blizini primarnih magmatskih izljeva bazaltne lave. Svi tipovi stijena označavaju magmatsku aktivnost u dubokomorskim jarcima formiranim kao posljedica srednjotrijaske ekstenzije i normalnoga rasjedanja asociranoga s procesima nastajanja rifta. Opisane autoklastične stijene prvi su pronalazak autoklastičnih naslaga u vanjskim Dinaridima. Biostratigrafska odredba temeljena na nalazima konodontnih vrsta iz vapnenaca peperita (Neogondolella excentrica, Paragondolella excelsa, Paragondolella trammeri i Gladigondolella tethydis) upućuje na kasnoanizičku do ranoladiničku starost autoklastičnih naslaga Bosanskoga Grahova, a time i na početak vulkanske aktivnosti već u aniziku.

Ključne riječi

autoklastične stijene; hijaloklastiti; peperiti; srednji trijas; vanjski Dinaridi; Bosna i Hercegovina

Hrčak ID:

156708

URI

https://hrcak.srce.hr/156708

Datum izdavanja:

1.6.2016.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.578 *