hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31298/sl.140.1-2.1

Možemo li predvidjeti zaraze gljivom Sphaeropsis sapinea prateći raznolikost gljiva u šumskim kulturama crnoga bora?

Željko Zgrablić ; Hrvatski šumarski institut, Centar za općekorisne funkcije šuma “Josip Ressel”, Pazin
Hrvoje Marjanović ; Hrvatski šumarski institut, Odjel za uređivanje šuma i šumarsku ekonomiku, Zagreb
Danko Diminić ; Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje

Puni tekst: engleski, pdf (685 KB) str. 7-15 preuzimanja: 118* citiraj
APA 6th Edition
Zgrablić, Ž., Marjanović, H. i Diminić, D. (2016). Can we predict Sphaeropsis sapinea outbreak by monitoring fungal diversity in austrian pine plantations?. Šumarski list, 140 (1-2), 7-15. https://doi.org/10.31298/sl.140.1-2.1
MLA 8th Edition
Zgrablić, Željko, et al. "Can we predict Sphaeropsis sapinea outbreak by monitoring fungal diversity in austrian pine plantations?." Šumarski list, vol. 140, br. 1-2, 2016, str. 7-15. https://doi.org/10.31298/sl.140.1-2.1. Citirano 26.06.2019.
Chicago 17th Edition
Zgrablić, Željko, Hrvoje Marjanović i Danko Diminić. "Can we predict Sphaeropsis sapinea outbreak by monitoring fungal diversity in austrian pine plantations?." Šumarski list 140, br. 1-2 (2016): 7-15. https://doi.org/10.31298/sl.140.1-2.1
Harvard
Zgrablić, Ž., Marjanović, H., i Diminić, D. (2016). 'Can we predict Sphaeropsis sapinea outbreak by monitoring fungal diversity in austrian pine plantations?', Šumarski list, 140(1-2), str. 7-15. doi: https://doi.org/10.31298/sl.140.1-2.1
Vancouver
Zgrablić Ž, Marjanović H, Diminić D. Can we predict Sphaeropsis sapinea outbreak by monitoring fungal diversity in austrian pine plantations?. Šumarski list [Internet]. 2016 [pristupljeno 26.06.2019.];140(1-2):7-15. doi: https://doi.org/10.31298/sl.140.1-2.1
IEEE
Ž. Zgrablić, H. Marjanović i D. Diminić, "Can we predict Sphaeropsis sapinea outbreak by monitoring fungal diversity in austrian pine plantations?", Šumarski list, vol.140, br. 1-2, str. 7-15, 2016. [Online]. doi: https://doi.org/10.31298/sl.140.1-2.1

Sažetak
Patogena gljiva Sphaeropsis sapinea (Fr.) Dyko et Sutton uzrokovala je značajna sušenja kultura crnoga bora (Pinus nigra J. F. Arnold) u Istri tijekom posljednja tri desetljeća. Iako je sam patogen detaljno istraživan u Hrvatskoj, ali i mnogim drugim zemljama, još uvijek nisu poznati svi čimbenici koju sudjeluju u izbijanju i širenju zaraza. Stres uzrokovan nedostatkom vode opisan je kao jedan od najvažnijih čimbenika koji stvara predispoziciju borova na zarazu sa S. sapinea. No, novija istraživanja pokazuju da značajnu ulogu u osjetljivosti crnoga bora na zarazu imaju i ektomikorizne (ECM) gljive. Gljive su vrlo značajan čimbenik stabilnosti šumskih ekosustava, bez obzira kojoj trofičkoj grupi pripadaju. S obzirom na opću slabu istraženost makrogljiva, posebno njihove bioraznolikosti i funkcionalne važnosti pojedinih vrsta u ekosustavima, cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi bogatstvo vrsta gljiva i indeks njihove raznolikosti. Postavljena je hipoteza da kulture crnoga bora s većim bogatstvom vrsta i većim indeksom raznolikosti pokazuju manju osjetljivost prema napadu S. sapinea. Hipoteza je nadalje razdijeljena između ukupnog bogatstva vrsta i Shannon indeksa raznolikosti te bogatstva ECM vrsta i pripadajućeg Shannon indeksa.
Istraživanje se baziralo na sakupljanju nadzemnih plodišta makrogljiva (većih od 1 mm). Uzorci gljiva sakupljani su tijekom 2013. godine na devet trajnih ploha od 36. do 50. tjedna u godini. Sve plohe nalazile su se državnim šumama na području UŠP Buzet (Tablica 1). Svi uzorci pohranjeni su u Hrvatski nacionalni fungarij (CNF). Vrste su određivane standardnim metodama mikroskopiranja. Osutost krošanja svih stabala na plohama određena je prema ICP Forest metodi. Na svakoj je plohi analizirano po jedno stablo crnoga bora s prosječnom osutošću krošnje, kako bi se utvrdila prisutnost i brojnost piknida S. sapinea na iglicama. Za statističku analizu podataka korišteni su programi Statistica 10 (StatSoft, Inc., Tulsa, OK, USA) i PAST 3.06 (Paleontological Statistics, Natural History Museum, University of Oslo, Norway).
Istraživanjem je obrađeno ukupno 3377 plodišta makrogljiva. Određene su 124 vrste, od kojih je 51 bila ektomikorizna (ECM). Najviše vrsta (S) zabilježeno je na plohi Trošti (35), a najmanje na plohama Paz i Lovranska Draga (15) (Tablica 2). Najveće bogatstvo ECM vrsta (S’) zabilježeno je na plohi Lesišćina (22), dok ih je najmanje bilo na plohi Lovranska Draga (5). Najviša vrijednost Shannon indeksa (H) zabilježena je na plohi
Trstenik (3,04), a najmanja na plohi Previž (1,38) (Tablica 2). Najviši Shannon indeks ECM vrsta (H’) zabilježen je na plohi Lesišćina (2,14), a najniži na plohi Kurbino brdo (0,60). Na plohi trošti utvrđen je najveći prosječan broj piknida S. sapinea po iglici (24,46) te najviša prosječna osutost krošanja (44,17 %) (Tablica 2). Na plohama Previž i Lesišćina nije utvrđena prisutnost piknida S. sapinea na iglicama, a ploha Lesišćina imala je i najmanju prosječnu osutost krošanja (6,86 %). Koeficijent korelacije pokazuje slabu i statistički neznačajnu povezanost bogatstva vrsta s brojem piknida S. sapinea na iglici (r = 0,273) (Slika 1), dok s prosječnom osutošću krošanja nema povezanosti (r = 0,100) (Slika 2). Povezanost bogatstva ECM vrsta pokazuje jaku negativnu korelaciju s brojem piknida (r = –0,564) (Slika 3), te vrlo jaku negativnu korelaciju (r = –0,756) s osutošću krošanja (Slika 4). Shannon indeks pokazuje statistički neznačajnu i jako slabu korelaciju s prosječnim brojem piknida (r = 0,241) (Slika 5) te srednje jaku povezanost s osutošću krošanja (r = 0,425) (Slika 6). Shannon indeks ECM vrsta pokazuje jaku negativnu povezanost s brojem piknida (r = –0,511) (Slika 7) te slabu negativnu povezanost s osutošću krošanja (r = –0,325) (Slika 8).
Ovaj rad dio je kontinuiranog procesa istraživanja šteta koje pričinjava S. sapinea i nastavak je prijašnjih istraživanja predispozicije crnoga bora na zarazu ovim patogenom u Istri, prilikom kojih je utvrđen utjecaj staništa, stresa i ektomikoriznih gljiva na zarazu. S obzirom na dobivene rezultate, odbacujemo hipotezu da ukupno bogatstvo vrsta može poslužiti kao pouzdan biološki pokazatelj osjetljivosti crnoga bora na zarazu sa S. sapinea i osutosti krošanja zbog vrlo slabe ili nepostojeće veze između promatranih varijabli. Pripadajući Shannon indeks raznolikosti vrlo je slabo povezan s brojem piknida na iglici, pa je stoga također odbačen kako pouzdan indikator zaraze. Shannon indeks ECM vrsta slabo je povezan s osutošću te također ne može poslužiti kao pouzdan pokazatelj zdravstvenoga stanja istraživanih kultura crnoga bora. Nasuprot tomu, bogatstvo ECM vrsta može poslužiti kao dobar pokazatelj prisutnosti piknida i osutosti krošanja. Prema dobivenom regresijskom modelu, u slučaju kada imamo 22 ECM vrste po plohi piknide se ne razvijaju na iglicama crnoga bora, a u slučaju kada imamo 20 ECM vrsta po plohi osutost se smanjuje ispod 10%. Linearni regresijski model pokazuje da ukoliko Shannon indeks za ukupan broj vrsta prelazi 2,4, osutost krošanja raste iznad 25 %, a ukoliko on iznosi iznad 3,0, osutost se može povećati iznad 30 %. Promatrajući linearni regresijski model povezanosti Shannon indeksa ECM vrsta i piknida S. sapinea, možemo zaključiti kako povećanjem vrijednosti indeksa iznad 2,4 piknide izostaju s iglica te isti može poslužiti kako dobar pokazatelj zdravstvenog stanja istraživanih kultura crnoga bora. Na temelju dobivenih rezultata zaključujemo kako je potrebno provesti daljnja istraživanja opisanih odnosa na većem broju ploha i tijekom dužeg razdoblja. Na taj bi način bilo moguće dobiti pouzdanije podatke koji bi mogli poslužiti za razvijanje novih metoda i modela integrirane zaštite šuma u sve izraženijim ekološkim promjenama u staništima crnoga bora.

Ključne riječi
Pinus nigra; Sphaeropsis sapinea; osutost krošanja; integrirana zaštita šuma; bogatstvo vrsta; Shannon indeks; ektomikorizne gljive

Hrčak ID: 157022

URI
https://hrcak.srce.hr/157022

[engleski]

Posjeta: 308 *