Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

SUVREMENO KAZALIŠTE I PUBLIKA ILI OD PREZIRA PUBLIKE DO OPRAVDANJA NJEZINOG BIJEGA

Sanja Nikčević ; Odsjek za kazališnu umjetnost Umjetničke akademije u Osijeku


Puni tekst: hrvatski pdf 253 Kb

str. 149-173

preuzimanja: 1.469

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 253 Kb

str. 149-173

preuzimanja: 330

citiraj


Sažetak

Uloga publike u kazalištu ide od jednakopravnog sudionika predstave u epohama gdje je kazalište bilo ritualno (antika, srednji vijek) do takozvanih oponašateljskih epoha (renesanse i klasicizma) gdje je za osnovno praćenje publika morala imati posebno znanje. Dvadeseto je stoljeće taj jaz između kazališta glavne struje i publike dovelo do ekstrema. Budući da je u kazalištu glavne struje zavladalo redateljsko/postdramsko kazalište, koje je uglavnom nekomunikativno ili nasilno i šokirajuće, publika je počela protestirati. Kazališta glavne struje i teorijska misao promptno su reagirali i kao protureakciju publiku proglasili nekompetentnom za prosuđivanje kvalitete djela, nazivajući je »zaostalom, neobrazovanom i neinformiranom«. Publika je zbog toga počela napuštati kazalište tako da je osamdesetih godina prošlog stoljeća nastao pravi egzodus europske kazališne publike koji je ozbiljno zabrinuo financijere, ali ne i kazalište. Da bi izbjegli prigovore o odlasku publike, redatelji su velika gledališta glavnih kazališta smanjivali, tražili nove (manje) prostore, mali broj izvedbi opravdavali koprodukcijama, a ponekad i lažirali podatke.

Ključne riječi

dvadeseto stoljeće; publika; europsko kazalište; redateljsko/postdramsko kazalište; kazalište glavne struje

Hrčak ID:

158040

URI

https://hrcak.srce.hr/158040

Datum izdavanja:

9.5.2016.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.673 *