Acta Botanica Croatica, Vol. 37 No. 1, 1978.
Izvorni znanstveni članak
Infekcija stakleničkih kultura rajčice u Jugoslaviji virusom mozaika rajčice
Nikola Juretić
; Hrvatska
Sažetak
U Jugoslaviji se, osobito u južnim dijelovima, sve više širi uzgoj rajčice u staklenicima. Stakleničke kulture rajčice podložne su raznovrsnim oboljenjima među kojima značajno mjesto pripada bolestima koje uzrokuju virusi. Rajčice koje se gaje u našim poljima, tj. na otvorenom, napada često virus mozaika rajčice (tomato mcsaic virus, ToMV) (Juretić 1971). Međutim od tog virusa nisu pošteđene u nas ni stakleničke kulture rajčice (Panjan, usmeno saopćenje). Na žalost o dolaženju ToMV na kulturama rajčice u našim staklenicima nema podataka u literaturi.
U toku 1977. godine posjetio sam Bogdance u Makedoniji s namjerom da pregledam stakleničke rajčice s obzirom na virusnu zarazu s ToMV. Tom sam prilikom ustanovio da preko 60% biljaka pokazuje vidljive simptome virusne zaraze. Iako su simptomi podosta varirali, prevladavala su četiri osnovna tipa: zeleni mozaik s deformacijama na mlađim listovima (uzorak Ml), pjegavost (uzorak M2), papratolikost lista (uzorak M3), nekroze s blagim deformacijama mlađih listova (uzorak M4).
Sva četiri uzorka ispitao sam s pomoću pokusnih biljaka, seroloških pokusa, elektronsko mikroskopskih analiza te istraživanja tipa virusnih staničnih inkluzija (vidi tab. 1, sl. 1). Istraživanja su pokazala da su sva četiri uzorka sadržavala ToMV. Da li je taj virus bio jedini uzročnik opisanih simptoma, zasad se ne može određeno reći. Nisam, naime, istraživao da li zajedno s ToMV, tj. u smjesnoj infekciji, dolaze i neki drugi virusi. U staklenicima smo opazili da na plodovima oko 2 do 3% biljaka, koje su bile besimptomne ili s blagim simptomima na listovima, dolaze simptomi u obliku većih ili manjih nekrotičnih područja. Iako nisam ispitivao da li su te nekroze posljedica infekcije s ToMV, može se pretpostaviti da je te nekroze uzrokovao upravo ToMV. Naime, jedan od čestih simptoma zaraze rajčice s ToMV jesu nekrotične zone na plodovima (Hollings i Huttinga 1976, Paludan 1973).
ToMV se prenosi sjemenom i do 94%. Prema tome inficirano sjeme može biti važan izvor zaraza. Gooding (1975) preporučuje da se sjeme rajčice prije sijanja drži 15 minuta u 1% vodenoj otopini tri-natrijeva ortofosfata, a zatim 30 minuta u 0,52% otopini natrijeva hipoklorita. Sjeme se može također prije sijanja držati na povišenoj temperaturi. Štete od ToMV danas se još suzbijaju na taj način da se mlade biljke namjerno zaraze blagim sojevima ToMV koji ne uzrokuju veće štete. Ti blaži sojevi zaštićuju biljke od zaraza agresivnijim sojevima ToMV (Schmelzer and Wolf 1975).
Potrebno je naglasiti da je ToMV poseban virus iz skupine tobamo- virusa (skupina virusa mozaika duhana), a ne soj običnog virusa mozaika duhana (TMV). Istina je da je većina sojeva ToMV srodnija običnom TMV nego drugim tobamovirusima. Međutim ToMV se razlikuje od svih drugih tobamovirusa ne samo po simptomima na diferencijalnim pokusnim biljkama nego i po serološkim osobinama i aminokiselinskom sastavu (Wetter 1968, Hollings i Huttinga 1976).
Valja uvijek imati na umu da se ToMV lako prenosi dodirom za vrijeme agrotehničkih zahvata. Osim toga ToMV prenosi se i zemljom pa zaštitna mjera protiv toga virusa je i sterilizacija zemlje koja se upotrebljava u staklenicima. Simptomi koje na stakleničkim kulturama rajčice uzrokuje ToMV mogu jako varirati ovisno o temperaturi, dužini dana, jakosti svjetla, starosti biljke, virusnom soju i sorti rajčice (vidi Hollings i Huttinga 1976, Paludan 1968).
Ključne riječi
biljni virusi; virus mozaika rajčice
Hrčak ID:
158221
URI
Datum izdavanja:
31.12.1978.
Posjeta: 726 *