hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Toponimi s toponimskim pridjevskim sastavnicama donji (donja, donje) i gornji (gornja, gornje) u Hrvatskoj

Božidar Duduković

Puni tekst: hrvatski, pdf (265 KB) str. 115-124 preuzimanja: 182* citiraj
APA 6th Edition
Duduković, B. (1993). Toponimi s toponimskim pridjevskim sastavnicama donji (donja, donje) i gornji (gornja, gornje) u Hrvatskoj. Folia onomastica Croatica, (2), 115-124. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/158420
MLA 8th Edition
Duduković, Božidar. "Toponimi s toponimskim pridjevskim sastavnicama donji (donja, donje) i gornji (gornja, gornje) u Hrvatskoj." Folia onomastica Croatica, vol. , br. 2, 1993, str. 115-124. https://hrcak.srce.hr/158420. Citirano 19.02.2020.
Chicago 17th Edition
Duduković, Božidar. "Toponimi s toponimskim pridjevskim sastavnicama donji (donja, donje) i gornji (gornja, gornje) u Hrvatskoj." Folia onomastica Croatica , br. 2 (1993): 115-124. https://hrcak.srce.hr/158420
Harvard
Duduković, B. (1993). 'Toponimi s toponimskim pridjevskim sastavnicama donji (donja, donje) i gornji (gornja, gornje) u Hrvatskoj', Folia onomastica Croatica, (2), str. 115-124. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/158420 (Datum pristupa: 19.02.2020.)
Vancouver
Duduković B. Toponimi s toponimskim pridjevskim sastavnicama donji (donja, donje) i gornji (gornja, gornje) u Hrvatskoj. Folia onomastica Croatica [Internet]. 1993 [pristupljeno 19.02.2020.];(2):115-124. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/158420
IEEE
B. Duduković, "Toponimi s toponimskim pridjevskim sastavnicama donji (donja, donje) i gornji (gornja, gornje) u Hrvatskoj", Folia onomastica Croatica, vol., br. 2, str. 115-124, 1993. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/158420. [Citirano: 19.02.2020.]

Sažetak
Toponimi tvoreni uz pomoć adjektiva donji (donja, donje) uz antonime gornji (gornja, gornje) najzastupljeniji su oblik dvočlane denominacije na tlu Hrvatske. U ovom radu, nakon kratkog osvrta na postanak tih toponima, motivaciju za taj postanak i njihovu masovnu upotrebu, pokazat će se na primjerima kakovo oni imaju značenje u latinskom jeziku koji je bio službeni na području srednjovjekovne Hrvatske, a kakovu u hrvatskom jezika Nadalje, prikazat će se njihov odnos prema objektu na terenu o kojem donose informaciju, razlozi zbog kojih su ti toponimi u nekim slučajevima stabilni i dugovječni, a u nekima se nisu održali. Zatim za posljednje i postupak supstitucije antonimima drugog značenja, kojim su u mjestopis umjesto nestalih starih unesena nova imena. Rad obuhvaća teritorij središnje Hrvatske u vremenu od sedam stoljeća, što je dakako ograničilo broj toponima koji su se mogli sigurno identificirati i pratiti kroz to dugo razdoblje.

Hrčak ID: 158420

URI
https://hrcak.srce.hr/158420

[francuski]

Posjeta: 261 *