APA 6th Edition Bognar, B. (2015). Čovjek i odgoj. Metodički ogledi, 22 (2), 9-37. https://doi.org/10.21464/mo42.222.937
MLA 8th Edition Bognar, Branko. "Čovjek i odgoj." Metodički ogledi, vol. 22, br. 2, 2015, str. 9-37. https://doi.org/10.21464/mo42.222.937. Citirano 27.01.2021.
Chicago 17th Edition Bognar, Branko. "Čovjek i odgoj." Metodički ogledi 22, br. 2 (2015): 9-37. https://doi.org/10.21464/mo42.222.937
Harvard Bognar, B. (2015). 'Čovjek i odgoj', Metodički ogledi, 22(2), str. 9-37. https://doi.org/10.21464/mo42.222.937
Vancouver Bognar B. Čovjek i odgoj. Metodički ogledi [Internet]. 2015 [pristupljeno 27.01.2021.];22(2):9-37. https://doi.org/10.21464/mo42.222.937
IEEE B. Bognar, "Čovjek i odgoj", Metodički ogledi, vol.22, br. 2, str. 9-37, 2015. [Online]. https://doi.org/10.21464/mo42.222.937
Sažetak U znanosti o odgoju – pedagogiji – postoje različite definicije temeljnog pojma odgoja. Autori se uglavnom slažu da je odgoj specifično ljudska aktivnost čovjekovog postajanja čovjekom. U svakoj od definicija odgoja autori eksplicitno ili implicitno polaze od određene teorije čovjeka oko čega, međutim, ne postoji suglasnost. U ovom radu nastojali smo objasniti po čemu se čovjek razlikuje od drugih životinjskih vrsta, a posebno nama vrlo sličnih predstavnika hominida. Ključna razlika u odnosu na ostale vrste leži u našoj sposobnosti stvaranja kumulativne kulture koja je omogućena evolucijski razvijenim sposobnostima suradnje i zajedničke intencionalnosti, ali se isto tako zasniva na kulturalnoj transmisiji i stvaralaštvu kao njenoj ključnoj odrednici. Stvarajući svoj svijet i sebe samog čovjek nadilazi svoje prirodne, ali isto tako i društvene potencijale odnoseći se prema svijetu i sebi kao svom djelu. Polazeći od rasprave o biti čovjeka u tekstu smo pokušali kritički razmotriti tri različita pristupa određenju pojma odgoja. Utvrdili smo kako normativna, ali isto tako i deskriptivna pedagogijska znanost ne uspijevaju dati razložno objašnjenje tog temeljnog pojma ostajući ispod razine čovjekovih povijesno dosegnutih mogućnosti. Za razliku od toga, Milan Polić uspio je pristupiti temi na konzistentan i neproturječan način dajući filozofsko određenje pojma odgoja koje doseže čovjekovu bit, a to je čovjek kao slobodno i samosvjesno biće koje stvara svoj svijet, a time i sebe sama.