hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21464/mo42.222.3959

Odgoj za integriranje u društvo. Postmoderna pedagogija i obrazovna politika između utopije i distopije

Alen Tafra   ORCID icon orcid.org/0000-0001-5894-8783 ; Pula, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (347 KB) str. 39-59 preuzimanja: 631* citiraj
APA 6th Edition
Tafra, A. (2015). Odgoj za integriranje u društvo. Postmoderna pedagogija i obrazovna politika između utopije i distopije. Metodički ogledi, 22 (2), 39-59. https://doi.org/10.21464/mo42.222.3959
MLA 8th Edition
Tafra, Alen. "Odgoj za integriranje u društvo. Postmoderna pedagogija i obrazovna politika između utopije i distopije." Metodički ogledi, vol. 22, br. 2, 2015, str. 39-59. https://doi.org/10.21464/mo42.222.3959. Citirano 26.01.2021.
Chicago 17th Edition
Tafra, Alen. "Odgoj za integriranje u društvo. Postmoderna pedagogija i obrazovna politika između utopije i distopije." Metodički ogledi 22, br. 2 (2015): 39-59. https://doi.org/10.21464/mo42.222.3959
Harvard
Tafra, A. (2015). 'Odgoj za integriranje u društvo. Postmoderna pedagogija i obrazovna politika između utopije i distopije', Metodički ogledi, 22(2), str. 39-59. https://doi.org/10.21464/mo42.222.3959
Vancouver
Tafra A. Odgoj za integriranje u društvo. Postmoderna pedagogija i obrazovna politika između utopije i distopije. Metodički ogledi [Internet]. 2015 [pristupljeno 26.01.2021.];22(2):39-59. https://doi.org/10.21464/mo42.222.3959
IEEE
A. Tafra, "Odgoj za integriranje u društvo. Postmoderna pedagogija i obrazovna politika između utopije i distopije", Metodički ogledi, vol.22, br. 2, str. 39-59, 2015. [Online]. https://doi.org/10.21464/mo42.222.3959

Sažetak
Prepoznatljivi signum novije hrvatske tradicije filozofije odgoja – od Vuk-Pavlovića preko Marinkovića do Polića – kritika je ideoloških posezanja u odgoj, njegove instrumentalizacije i svođenja na »gojidbenu manipulaciju«, a napose uloge koju u takvu djelovanju igraju pedagogija i obrazovne znanosti. Ta je kritika po svojim bitnim i nonkonformističkim obilježjima bliska praksisovskoj kritici dogmatskog marksizma i dijelom usporedna s njome. U potonjem je slučaju ujedno riječ o filozofskoj kritici društva i – naročito – društvenih znanosti, koja se razvila kroz direktno suočavanje s povijesnim iskustvom totalitarizma i autoritarnih režima 20. stoljeća. Tim slijedom, očuvanje i unaprjeđenje narečene kritičke tradicije zahtijeva teorijsko suočavanje s izazovima postmodernog i (post)demokratskog društva i politike. No, pri kritičkoj refleksiji o novijoj pedagogiji i obrazovnoj politici potrebno je također oslobađanje od strogih klasifikacijskih okvira dihotomije konzervativnog i progresivnog. O potrebi da se naglasak preusmjeri na autoritet znanja utemeljenog u nastavnim predmetima, na prijenos kulturnog i intelektualnog nasljeđa prošlosti, svjedoče autori koji se mogu svrstati s obje strane ideološke razdjelnice: Arendt, Oakeshott, Gramsci, Furedi, i drugi. Potonjima je također važno oblikovanje odgojnih ciljeva kojima se razvoj osobnosti pojedinca neće zanemariti u korist socijalizacije, integracije u društvo i raznih vidova socijalnog inženjeringa. Također, distanciranje škole od neposrednih imperativa javnosti, ekonomije i kaotičnih utjecaja postmoderne okoline, preduvjet je upravo razvitka kritičkog mišljenja, povijesnog mišljenja, kao i senzibiliziranja za stvarnu društvenu promjenu.

Ključne riječi
odgoj; manipulacija; postmoderno društvo; filozofija; obrazovna politika; socijalni inženjering

Hrčak ID: 158552

URI
https://hrcak.srce.hr/158552

[engleski]

Posjeta: 1.291 *