hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Rasprostranjenost poliporoidnih gljiva u Jugoslaviji II. Ganoderma

Milica Tortić ; Hrvatska

Puni tekst: engleski, pdf (873 KB) str. 59-71 preuzimanja: 231* citiraj
APA 6th Edition
Tortić, M. (1985). Distribution of Polypores in Yugoslavia — II. Ganoderma. Acta Botanica Croatica, 44 (1), 59-71. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/159164
MLA 8th Edition
Tortić, Milica. "Distribution of Polypores in Yugoslavia — II. Ganoderma." Acta Botanica Croatica, vol. 44, br. 1, 1985, str. 59-71. https://hrcak.srce.hr/159164. Citirano 20.10.2021.
Chicago 17th Edition
Tortić, Milica. "Distribution of Polypores in Yugoslavia — II. Ganoderma." Acta Botanica Croatica 44, br. 1 (1985): 59-71. https://hrcak.srce.hr/159164
Harvard
Tortić, M. (1985). 'Distribution of Polypores in Yugoslavia — II. Ganoderma', Acta Botanica Croatica, 44(1), str. 59-71. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/159164 (Datum pristupa: 20.10.2021.)
Vancouver
Tortić M. Distribution of Polypores in Yugoslavia — II. Ganoderma. Acta Botanica Croatica [Internet]. 1985 [pristupljeno 20.10.2021.];44(1):59-71. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/159164
IEEE
M. Tortić, "Distribution of Polypores in Yugoslavia — II. Ganoderma", Acta Botanica Croatica, vol.44, br. 1, str. 59-71, 1985. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/159164. [Citirano: 20.10.2021.]

Sažetak
Prikazana je rasprostranjenost u Jugoslaviji šest vrsta roda Ganoderma. Lokaliteti su navedeni u engleskom tekstu i označeni na kartama.
Najčešća je od tih vrsta G. applanatum, koja raste u prvom redu u gorskim šumama na drvetu bukve, katkad i jele, no nađena je i u nižim položajima, čak i na jadranskoj obali, a ustanovljena na 11 rodova drveća. Većinom je saprofit; rijetko se susreće na živim stablima kao parasit.
Osobito je interesantna G. adspersum o kojoj je već pisano prije više godina (Tortić 1971), ali se broj poznatih lokaliteta od tada udvostručio. Najčešće uspijeva u većim ili manjim naseljima, u parkovima i alejama duž cesta i ulica, rijetko u šumama, obično kao parasit, no može nastaviti razvitak i na panjevima kao saprofit. U Jugoslaviji je ustanovljena na dvadeset rodova drveća, od toga na dvije četinjače.
Ostale su vrste poznate zasad s malo lokaliteta. G. lucidum raste kao parasit, ali i saprofit, naročito na drvu hrasta, i zbog karakterističnog oblika i boje lako se prepoznaje pa se češće spominje i u našoj starijoj literaturi. Međutim, prije se nije uvijek od nje razlikovala slična G. resinaceum, koja također raste najčešće kao parasit na hrastu, ali i drugim listačama, često u naseljima. Obje su te vrste, prema dosadašnjim podacima, raširene uglavnom u nižim položajima, pa i na jadranskoj obali. I G. carnosum tek je nedavno jasno odvojena od G. lucidum; vezana je manje-viš.e za jelu, samo jednom je nađena u nas na muniki (Pinus leucodermis) i uspijeva u većim nadmorskim visinama kao saprofit na panjevima. Vrlo je rijetka G. pfeifferi koja raste kao parasit, a također i saprofit. U nas je nađena na tri lokaliteta na bukvi i po jednom na nekim drugim listačama.

Ključne riječi
mikoflora; poliporoidne gljive; Jugoslavija

Hrčak ID: 159164

URI
https://hrcak.srce.hr/159164

[engleski]

Posjeta: 400 *