Acta Botanica Croatica, Vol. 54 No. 1, 1995.
Izvorni znanstveni članak
Struktura zemljišnog pokrova na dolomitima Samoborskog i Žumberačkog gorja
Branimir Mayer
; Šumarski institut Jastrebarsko
Boris Vrbek
; Šumarski institut Jastrebarsko
Sažetak
Tla na dolomitima Samoborskog i Žumberačkog gorja razvila su se kao posljedica interakcije specifičnih pedogenetskih čimbenika. Vodeći čimbenici postanka tala jesu matična dolomitna stijena i njena trošina te jako disecirani reljef, koji preraspodjeljuje tvari i energiju. Zbog toga su na strmim prisojnim padinama većinom zastupljene plitke rendzine, plitki kalcikambisoli i litosoli. U donjim trećinama uskih vlažnih uvala prevladavaju duboke rendzine na raznim ekspozicijama. Skeletni koluviji nalaze se u uskim potočnim dolinama i na bočnim konusima sipara nastalih akumulacijom dolomitne trošine. Na prisojnim strmim i vrlo strmim pristrancima, pod šumom Querco-Ostryetum carpinifoliae Ht. 1938 i njenim degradacijskim stadijima, prevladava plitka karbonatna skeletna rendzina, plitki i srednje duboki kalcikambisol i litosol na erozijom zahvaćenim površinama. Na osojnim pristrancima, pod šumom Lamio orvalae-Fagetum (Ht. 1938) Borhidi 1963 u strukturi zemljišnog pokrova prevladava karbonatna skeletna srednje duboka rendzina na dolomitu, kalcikambisol i luvisol. Na užim zaravnima hrptova nalaze se travnjaci i oranice na karbonatnim plitkim i srednje dubokim antropogeniziranim rendzinama i kalcikambisolima s lokalnim nalazima reliktne crvenice. Zemljišne kombinacije većinom su tipa niza, a sastoje se od dva do tri pedotaksona. Homogene kartografske jedinice obuhvaćaju veće površine luvisola na detaljnim kartama a također i koluvije iako su njihova nutarnja svojstva jako varijabilna ovisno o sastavu, količini nanosa i vremenu sedimentacije materijala.
Ključne riječi
Samoborsko i Žumberačkog gorje; zemljišni pokrov; dolomiti
Hrčak ID:
160428
URI
Datum izdavanja:
31.12.1995.
Posjeta: 971 *