hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Značaj samonikle vegetacije u starom perivoju Arboretuma Trsteno (Hrvatska)

Maja Kovačević ; Arboretum Trsteno, Trsteno

Puni tekst: engleski, pdf (596 KB) str. 29-40 preuzimanja: 223* citiraj
APA 6th Edition
Kovačević, M. (1997). The Significance of the spontaneous Vegetation in the old garden of the Arboretum Trsteno (Croatia). Acta Botanica Croatica, 55-56 (1), 29-40. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/160466
MLA 8th Edition
Kovačević, Maja. "The Significance of the spontaneous Vegetation in the old garden of the Arboretum Trsteno (Croatia)." Acta Botanica Croatica, vol. 55-56, br. 1, 1997, str. 29-40. https://hrcak.srce.hr/160466. Citirano 06.12.2021.
Chicago 17th Edition
Kovačević, Maja. "The Significance of the spontaneous Vegetation in the old garden of the Arboretum Trsteno (Croatia)." Acta Botanica Croatica 55-56, br. 1 (1997): 29-40. https://hrcak.srce.hr/160466
Harvard
Kovačević, M. (1997). 'The Significance of the spontaneous Vegetation in the old garden of the Arboretum Trsteno (Croatia)', Acta Botanica Croatica, 55-56(1), str. 29-40. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/160466 (Datum pristupa: 06.12.2021.)
Vancouver
Kovačević M. The Significance of the spontaneous Vegetation in the old garden of the Arboretum Trsteno (Croatia). Acta Botanica Croatica [Internet]. 1997 [pristupljeno 06.12.2021.];55-56(1):29-40. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/160466
IEEE
M. Kovačević, "The Significance of the spontaneous Vegetation in the old garden of the Arboretum Trsteno (Croatia)", Acta Botanica Croatica, vol.55-56, br. 1, str. 29-40, 1997. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/160466. [Citirano: 06.12.2021.]

Sažetak
U ovom radu prikazano je istraživanje šumskog vegetacijskog pokrova u srednjem dijelu renesansnoga Gučetičevog perivoja, danas dijela Arboretuma Trsteno Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Izabrano je pet lokaliteta u ukupnoj površini od 2 800 nr, koji su najmanje utjecani aktivnostima parkovne kultivacije, a leže na smeđem karbonatnom tlu koje se razvilo na geološkom supstratu fliša u području tople humidne klime.
Vegetacija istraživanog šumskog kompleksa pokriva 100% površine i mogu se razlučiti četiri sloja. Biološki spektar čini 77,7% fanerofita, 14,0% hamefita i 8,3% geofita.
U sastavu istraživanih staništa izdvajaju se skupine kultiviranih, subspontanih i spontanih vrsta. Malobrojne jedinke kultiviranih vrsta uglavnom su stara i velika stabla. Među subspontanim vrstama Trachycarpus fortunei je najbrojnija. Razlog zamjetno velikom broju subspontanih vrsta je njihov zoohomi način rasprostranjivanja. Među spontanim vrstama, Laurus nobilis zbog visokog stupnja svoje nazočnosti ima značajnu ulogu i on je dominantan nad svim ostalim vrstama. On se javlja kao diferencijalna vrsta subasocijacije Carpinetum orientalis croaticum lauretosum i kao diferencijalna pratilica asocijacije Omo-Quercetum ilicis facijes Laurus nobilis. Prema pripadnosti spontanih vrsta vegetacijskim jedinicama, istraživane sastojine ukazuju na povezanost tj. na pojavu miješanja zimzelenog i listopadnog područja primorja na istraživanim lokalitetima.

Ključne riječi
Arboretum Trsteno; šumska vegetacija

Hrčak ID: 160466

URI
https://hrcak.srce.hr/160466

[engleski]

Posjeta: 512 *