hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Neki od uzroka slabe zastupljenosti hrvatskih sveučilišta na svjetskim rang ljestvicama sveučilišta

Maja Jokić   ORCID icon orcid.org/0000-0002-0344-0904 ; Institut za društven aistraživanja, Zagreb
Irena Petrušić   ORCID icon orcid.org/0000-0003-3387-8840 ; Odjel za istraživanje i razvoj, Agencija za znanost i visoko obrazovanje, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (314 KB) str. 5-40 preuzimanja: 338* citiraj
APA 6th Edition
Jokić, M. i Petrušić, I. (2016). Neki od uzroka slabe zastupljenosti hrvatskih sveučilišta na svjetskim rang ljestvicama sveučilišta. Medijska istraživanja, 22 (1), 5-40. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/160934
MLA 8th Edition
Jokić, Maja i Irena Petrušić. "Neki od uzroka slabe zastupljenosti hrvatskih sveučilišta na svjetskim rang ljestvicama sveučilišta." Medijska istraživanja, vol. 22, br. 1, 2016, str. 5-40. https://hrcak.srce.hr/160934. Citirano 18.11.2019.
Chicago 17th Edition
Jokić, Maja i Irena Petrušić. "Neki od uzroka slabe zastupljenosti hrvatskih sveučilišta na svjetskim rang ljestvicama sveučilišta." Medijska istraživanja 22, br. 1 (2016): 5-40. https://hrcak.srce.hr/160934
Harvard
Jokić, M., i Petrušić, I. (2016). 'Neki od uzroka slabe zastupljenosti hrvatskih sveučilišta na svjetskim rang ljestvicama sveučilišta', Medijska istraživanja, 22(1), str. 5-40. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/160934 (Datum pristupa: 18.11.2019.)
Vancouver
Jokić M, Petrušić I. Neki od uzroka slabe zastupljenosti hrvatskih sveučilišta na svjetskim rang ljestvicama sveučilišta. Medijska istraživanja [Internet]. 2016 [pristupljeno 18.11.2019.];22(1):5-40. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/160934
IEEE
M. Jokić i I. Petrušić, "Neki od uzroka slabe zastupljenosti hrvatskih sveučilišta na svjetskim rang ljestvicama sveučilišta", Medijska istraživanja, vol.22, br. 1, str. 5-40, 2016. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/160934. [Citirano: 18.11.2019.]

Sažetak
Rangiranja sveučilišta, iako na razini pojedinih zemalja postoje već od prve polovice 20. stoljeća, svoju popularnost na međunarodnoj razini doživljavaju pojavom tzv. «šangajskog rangiranja», odnosno The Academic Ranking of World Universities (ARWU), od 2003. godine. Od početka 21. stoljeća sveučilišta, istraživački centri te različite organizacije diljem svijeta provode međunarodna rangiranja najboljih sveučilišta koristeći različite metodološke pristupe: Ranking Web of Universities- Webometrics, QS (Quacquarelli Symonds) World University Ranking, THE (Times Higher Education) World University Rankings, SCImago Institutions Rankings (SIR), CWTS Leiden Ranking i U-Multirank. U ovome smo radu željeli istražiti razloge postojeće zastupljenosti hrvatskih sveučilišta na najpoznatijim svjetskim rang-ljestvicama sveučilišta. Preduvjet za razumijevanje stanja upoznavanje je s kriterijima i metodologijom koje koriste pojedine ljestvice za rangiranje te realnih mogućnosti hrvatskih sveučilišta u zadovoljavanju tih kriterija. Od osam hrvatskih sveučilišta, samo je Sveučilište u Zagrebu vidljivo na najčešće korištenim rang-ljestvicama svjetskih sveučilišta i to na njih četiri od šest analiziranih rang-ljestvica. Obrazloženje za status zagrebačkog sveučilišta i izostanak ostalih šest hrvatskih sveučilišta pokušali smo pronaći u (ne)mogućnostima zadovoljavanja metodoloških kriterija pojedinih sustava za rangiranje. Za usporedbu s hrvatskim sveučilištima, napravljena je analiza zastupljenosti sveučilišta i 10 postsocijalističkih europskih zemalja (Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija, Rumunjska i Bugarska) te četiri zemlje bivše Jugoslavije (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija i Srbija). Zaključno, ova skupina zemalja na svih šest rang-ljestvica zastupljena je sa svojim sveučilištima u rasponu od 7 do 37, od ukupno 294 sveučilišta. Ovisno o broju sveučilišta koje rangiraju pojedine ljestvice, udio tih sveučilišta na rang-ljestvicama je od 2,4% na ARWU ljestvici, 3,1% na SIR, 5,1% na Webometrics, 6,8% na CWTS Leiden Ranking, 7,5% na QS, do 11,9% na THE ljestvici.
Osim zahtjevnosti metodoloških uvjeta pojedinih rang ljestvica sveučilišta, razlozi navedenom statusu hrvatskih sveučilišta nalaze se i u postojećoj znanstvenoj politici, s naglaskom na kriterije za znanstvena napredovanja i politike poticanja kvalitete sveučilišta.

Ključne riječi
svjetski sustavi za rangiranje sveučilišta; ARWU; QS; THE; SIR; CWTS Leiden Ranking; U-Multirank; Hrvatska; post-socijalističke europske zemlje; nacionalna znanstvena politika; Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja

Hrčak ID: 160934

URI
https://hrcak.srce.hr/160934

[engleski]

Posjeta: 826 *