hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

O JEZIKU NAJSTARIJEGA HRVATSKOG BONTONA

Boris Kuzmić   ORCID icon orcid.org/0000-0001-5757-2913 ; Filozofski fakultet, Zagreb

Puni tekst: hrvatski, pdf (268 KB) str. 45-55 preuzimanja: 312* citiraj
APA 6th Edition
Kuzmić, B. (2016). O JEZIKU NAJSTARIJEGA HRVATSKOG BONTONA. FLUMINENSIA, 28 (1), 45-55. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/161121
MLA 8th Edition
Kuzmić, Boris. "O JEZIKU NAJSTARIJEGA HRVATSKOG BONTONA." FLUMINENSIA, vol. 28, br. 1, 2016, str. 45-55. https://hrcak.srce.hr/161121. Citirano 11.07.2020.
Chicago 17th Edition
Kuzmić, Boris. "O JEZIKU NAJSTARIJEGA HRVATSKOG BONTONA." FLUMINENSIA 28, br. 1 (2016): 45-55. https://hrcak.srce.hr/161121
Harvard
Kuzmić, B. (2016). 'O JEZIKU NAJSTARIJEGA HRVATSKOG BONTONA', FLUMINENSIA, 28(1), str. 45-55. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/161121 (Datum pristupa: 11.07.2020.)
Vancouver
Kuzmić B. O JEZIKU NAJSTARIJEGA HRVATSKOG BONTONA. FLUMINENSIA [Internet]. 2016 [pristupljeno 11.07.2020.];28(1):45-55. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/161121
IEEE
B. Kuzmić, "O JEZIKU NAJSTARIJEGA HRVATSKOG BONTONA", FLUMINENSIA, vol.28, br. 1, str. 45-55, 2016. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/161121. [Citirano: 11.07.2020.]

Sažetak
Autor raščlanjuje jezik najstarijega hrvatskog bontona nazvanog Regule roditelov i drugeh starešeh i Regule dvorjanstva, prevedenog i prilagođenog teksta iz, vjerojatno, više predložaka onodobnih europskih bontona, koji je bio dio knjige Duhovno zercalo iz 1742. i integralni dio katehetskoga priručnika Škola Kristuševa iz 1744. godine. Najstariji hrvatski bonton napisao je najplodniji kajkavski pisac 18. stoljeća, isusovac Juraj Mulih (1694. – 1754.). Analizirani tekst pokazuje pripadnost kajkavskome hrvatskome književnom jeziku na svim jezičnim razinama. Autor rijetko poseže za fonološkim i morfološkim instrumentarijem tipičnijim za štokavsko-čakavske tekstove u odnosu na ranije kajkavske pisce, primjerice Vramca, Pergošića ili Habdelića. Rezultati ovdje iznesene jezične analize u perspektivi će pomoći onim istraživačima koji sumnjaju u autorstvo pojedinih Mulihovih djela. Da bi se sve sumnje otklonile, potrebno je najprije istražiti jezik, ili barem fonološko-morfološke osobitosti, potpisanih Mulihovih djela za koja znamo da pripadaju njemu, a tek onda valja pristupiti jezičnoj analizi spornih (više ili manje) djela koja se pripisuju Mulihu.

Ključne riječi
Regule roditelov; bonton; Juraj Mulih; kajkavski hrvatski književni jezik

Hrčak ID: 161121

URI
https://hrcak.srce.hr/161121

[engleski]

Posjeta: 560 *