hrcak mascot   Srce   HID

Review article

Alelopatski odnosi biljaka: pregled djelujućih čimbenika i mogućnost primjene

Silivja Zeman ; Bioinstitut d.o.o.
Goran Fruk ; Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za voćarstvo
Tomislav Jemrić ; Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za voćarstvo

Fulltext: croatian, pdf (109 KB) pages 52-59 downloads: 266* cite
APA 6th Edition
Zeman, S., Fruk, G. & Jemrić, T. (2011). Alelopatski odnosi biljaka: pregled djelujućih čimbenika i mogućnost primjene. Glasnik Zaštite Bilja, 34 (4), 52-59. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/163235
MLA 8th Edition
Zeman, Silivja, et al. "Alelopatski odnosi biljaka: pregled djelujućih čimbenika i mogućnost primjene." Glasnik Zaštite Bilja, vol. 34, no. 4, 2011, pp. 52-59. https://hrcak.srce.hr/163235. Accessed 19 Nov. 2019.
Chicago 17th Edition
Zeman, Silivja, Goran Fruk and Tomislav Jemrić. "Alelopatski odnosi biljaka: pregled djelujućih čimbenika i mogućnost primjene." Glasnik Zaštite Bilja 34, no. 4 (2011): 52-59. https://hrcak.srce.hr/163235
Harvard
Zeman, S., Fruk, G., and Jemrić, T. (2011). 'Alelopatski odnosi biljaka: pregled djelujućih čimbenika i mogućnost primjene', Glasnik Zaštite Bilja, 34(4), pp. 52-59. Available at: https://hrcak.srce.hr/163235 (Accessed 19 November 2019)
Vancouver
Zeman S, Fruk G, Jemrić T. Alelopatski odnosi biljaka: pregled djelujućih čimbenika i mogućnost primjene. Glasnik Zaštite Bilja [Internet]. 2011 [cited 2019 November 19];34(4):52-59. Available from: https://hrcak.srce.hr/163235
IEEE
S. Zeman, G. Fruk and T. Jemrić, "Alelopatski odnosi biljaka: pregled djelujućih čimbenika i mogućnost primjene", Glasnik Zaštite Bilja, vol.34, no. 4, pp. 52-59, 2011. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/163235. [Accessed: 19 November 2019]
Fulltext: english, pdf (109 KB) pages 59-59 downloads: 399* cite
APA 6th Edition
Zeman, S., Fruk, G. & Jemrić, T. (2011). Allelopathic plant relations: review of affecting factors and possible application. Glasnik Zaštite Bilja, 34 (4), 59-59. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/163235
MLA 8th Edition
Zeman, Silivja, et al. "Allelopathic plant relations: review of affecting factors and possible application." Glasnik Zaštite Bilja, vol. 34, no. 4, 2011, pp. 59-59. https://hrcak.srce.hr/163235. Accessed 19 Nov. 2019.
Chicago 17th Edition
Zeman, Silivja, Goran Fruk and Tomislav Jemrić. "Allelopathic plant relations: review of affecting factors and possible application." Glasnik Zaštite Bilja 34, no. 4 (2011): 59-59. https://hrcak.srce.hr/163235
Harvard
Zeman, S., Fruk, G., and Jemrić, T. (2011). 'Allelopathic plant relations: review of affecting factors and possible application', Glasnik Zaštite Bilja, 34(4), pp. 59-59. Available at: https://hrcak.srce.hr/163235 (Accessed 19 November 2019)
Vancouver
Zeman S, Fruk G, Jemrić T. Allelopathic plant relations: review of affecting factors and possible application. Glasnik Zaštite Bilja [Internet]. 2011 [cited 2019 November 19];34(4):59-59. Available from: https://hrcak.srce.hr/163235
IEEE
S. Zeman, G. Fruk and T. Jemrić, "Allelopathic plant relations: review of affecting factors and possible application", Glasnik Zaštite Bilja, vol.34, no. 4, pp. 59-59, 2011. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/163235. [Accessed: 19 November 2019]

Abstracts
Alelopatija je kemijska interakcija između dvaju biljaka koja se ostvaruje putem specifičnih kemijskih spojeva - alelokemikalija. Osim kao odnos između biljaka, alelopatija postoji i kao odnos mikrob-mikrob, biljka-insekt, biljka-mikrob ili biljka-biljojed. Alelokemikalije se iz biljke koja ih sintetizira oslobađaju na četiri načina, a biljka na koju alelokemikalije djeluju upija ih preko korijena. Prvi je način u obliku plinova koji se oslobađaju iz lišća. Drugi je način ispiranje alelokemikalija s lišća ili stabljike za vrijeme kiše, rose, magle i snijega. Treći je način izlučivanje alelokemikalija iz korijena. Četvrti je način putem razgradnje biljnih ostataka, pri čemu alelokemikalije dospijevaju u rizosferu. Alelokemikalije se u biljci nalaze u obliku vodotopivih glikozida i mogu se podijeliti u nekoliko skupina: antibiotici, fitoncidi, marazmini i kolini. One se razlikuju po kemijskom sastavu, načinu djelovanja i vrsti organizama na koje djeluju. Njihovo izlučivanje je reakcija biljke na okolišne parametre, prisutnost kompetitora i herbivore, odnosno stres u bilo kojem obliku. Jedan od glavnih ciljeva alelopatskih istraživanja je primjena alelokemikalija kao dodatne mjere borbe protiv korova i biljnih štetočina kao što su nematode radi smanjenja uporabe sintetičkih pesticida i smanjenja njihovog negativnog utjecaja na okoliš.

Keywords
alelokemikalije; kemijski signali; herbicidni učinak; nematocidni učinak; stres

Hrčak ID: 163235

URI
https://hrcak.srce.hr/163235

[english]

Visits: 955 *