Izlaganje sa skupa
CRNA SLAVONSKA SVINJA
Gordana Kralik
; Agricultural Faculty of University of J.J. Strmsmayer, Osijek, Republic of Croatia
Antun Petričević
; Agricultural Faculty of University of J.J. Strmsmayer, Osijek, Republic of Croatia
Sonja Jovanovac
; Agricultural Faculty of University of J.J. Strmsmayer, Osijek, Republic of Croatia
Đuro Senčić
; Agricultural Faculty of University of J.J. Strmsmayer, Osijek, Republic of Croatia
Sažetak
Stvaranje crne slavonske pasmine započelo je 1860. godine na imanjima Karla Pfeiffera u okolini Osijeka. Križanjem lasaste mangulice i berkšir neraslova i povremenim ubacivanjem krvi Poland Chine stvorena je domaća autohtona pasmina. Ona je bila bolje tovnosti i bolje kvalitete mesa od do tada upotrebljavanih pasmina svinja. Unutar pasmine može se razlikovati više tipova (ovisno u udjelu krvi berkšira). Za rasplod je zrela u dobi 12 mjeseci, a u intenzivnom tovu može postići prosječne dnevne priraste preko 600 g. Prema našim istraživanjima utovljena svinja od 100 kg ima masu polovica 81,05 kg, dužinu polovice od tubercutum ossis pubis do kranijalnog ruba prvog rebra 67 cm, udjel mišičnog tkiva 32,6%, masnog tkiva 48,2% i manje vrijednih dijelova 9,2%. Pokazatelj kvalitetnih svojstava mesa su pH₁, 6,5, pH₂ 5,6, Sp. v.v. (cm²) 5,1, boja 68 (Göffo). Crna slavonska svinja sadrži u mesu manje vode za 2,15 - 3,01% i bjelančevina također manje za 2,78 - 2,84% u usporedbi s mesnatim tipovima. Ova pasmina nestaje (izumire), ali se mogu naći još riietki primjerci u nekim selima Slavonije. Mišljenja
smo da je potrebno ovu pasminu zaštititi i sačuvati s gospodarskog, kulturnog i povijesnog aspekta.
Ključne riječi
Hrčak ID:
163688
URI
Datum izdavanja:
23.11.1994.
Posjeta: 802 *