hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

O početcima i nastajanju Dubrovnika

Željko Rapanić

Puni tekst: hrvatski, pdf (759 KB) str. 81-122 preuzimanja: 2.080* citiraj
APA 6th Edition
Rapanić, Ž. (2013). O početcima i nastajanju Dubrovnika. Starohrvatska prosvjeta, III (40), 81-122. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/164146
MLA 8th Edition
Rapanić, Željko. "O početcima i nastajanju Dubrovnika." Starohrvatska prosvjeta, vol. III, br. 40, 2013, str. 81-122. https://hrcak.srce.hr/164146. Citirano 22.09.2021.
Chicago 17th Edition
Rapanić, Željko. "O početcima i nastajanju Dubrovnika." Starohrvatska prosvjeta III, br. 40 (2013): 81-122. https://hrcak.srce.hr/164146
Harvard
Rapanić, Ž. (2013). 'O početcima i nastajanju Dubrovnika', Starohrvatska prosvjeta, III(40), str. 81-122. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/164146 (Datum pristupa: 22.09.2021.)
Vancouver
Rapanić Ž. O početcima i nastajanju Dubrovnika. Starohrvatska prosvjeta [Internet]. 2013 [pristupljeno 22.09.2021.];III(40):81-122. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/164146
IEEE
Ž. Rapanić, "O početcima i nastajanju Dubrovnika", Starohrvatska prosvjeta, vol.III, br. 40, str. 81-122, 2013. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/164146. [Citirano: 22.09.2021.]

Sažetak
Ovaj rad nastavak je i opširnije raspravljanje o početcima i nastaja- nju grada Dubrovnika o čemu sam pisao u nekoliko navrata u različitim prigodama. Ovom prilikom proširujem vlastita polazišta iznesena u tek- stu “Dubrovačka pripovijest”, objavljenom u časopisu za književnost i znanost Dubrovnik, n. s., 8/4, Dubrovnik, 1997., str. 145-161. Taj tekst, napisan ponešto slobodnijim esejističko-znanstvenim načinom, pokazat će se gotovo neizbježnim predgovorom ovome. Razlika je, međutim - a to će pažljivi čitatelj primijetiti - što sam odustao od nekih tadašnjih pret- postavki i zaključaka, isto kao što sam odustao i od onih napisanih prije gotovo trideset godina u zborniku radova ”Arheološka istraživanja u Du- brovniku i dubrovačkom području”, Izdanja HAD-a, 12, Zagreb, 1988., str. 39-50, posvećenom tada aktualnim temama koje su bile potaknute istraživanjima pod dubrovačkom Katedralom. K tome i ovdje nastojim opovrgnuti, ili barem dovesti u dvojbu koja bi pobudila razmišljanje, ona ustaljena uvjerenja kako se sve nevolje i stradanja jadranskih obalnih krajeva događaju poglavito zbog pogubnih i strašnih “provala Avara i Slavena” i njihovoga rušilačkog osvajanja gradova Epidaura i Salone. Propast Salone, naime, tema je bliska onoj o propasti Epidaura, a obra- dit ću je u posebnoj raspravi koja, kao i ova o Dubrovniku, polazi dobrim dijelom od pretpostavki koje sam bio naznačio radom o “Jednom pri- mjeru jadranske poleogeneze” (Prilozi Instituta za arheologiju, 11-12, Zagreb, 1994.-1995., str. 63–70). Zato u izlaganju podsjećam na to moje odavna izloženo stanovište, a one uvriježene konstatacije o slijedu i nači- nu ugasnuća staroga svijeta u obalnoj Dalmaciji, ustaljene i u hrvatskoj historiogra ji uobličene sheme, navode me da ih pokušam barem dovesti u dvojbu, ako ih ne uspijem osporiti.

Ključne riječi
Srednji vijek; Rausij; kastrum; Dubrovnik; dubrovačka katedrala

Hrčak ID: 164146

URI
https://hrcak.srce.hr/164146

[engleski]

Posjeta: 2.931 *